Preskoči na glavni sadržaj

Grad kulture i filmske kulise: ljetne igre prijestolja

Dubrovnik je turistička destinacija prvenstveno zbog zidina koja okružuju stari dio grada. U svijetu je prepoznat kao mjesto s dubokim korijenima mediteranske kulture i gastronomije. Turisti već godinama primarno dolaze iskusiti barem djelić takvoga ugođaja. No, u zadnjih par godina, pretežito u ljetnim mjesecima, Dubrovnikom vlada navala producenata i kamera, pretvarajući staru gradsku jezgru u filmsku kulisu za snimanje Hollywoodskih hitova.

Sve je počelo s planetarno popularnom serijom Igra prijestolja, koja je pridonijela godišnjem proračunu Grada i Ministarstva kulture s par milijuna kuna. Sitnica, s obzirom da je HBO kompanija odobrila budžet za svaku od deset epizoda Igre prijestolja koji iznosi najmaje šest milijuna dolara. I tako je sve počelo, za Grad. Slike preurađenog Dubrovnika, napravljena plavim platnima obišle su svijet i očarale gledatelje i produkcijske kuće. Danas ih sve više stiže u Grad radi dopuštenja za snimanje svojih serije i filmova. Među ostalom i serije Obitelj Borgia, Alexandar, Emeral City, Dust, a po najnovijim saznanjima i osmi nastavak legendarne filmske sage stare više od četiri desteljeća, Star Wars, tj. Ratovi zvijezda.
Što sada znači ovakav slijed događaja za sve one turiste koji su se došli odmoriti uz more i statičnost starih zidina? Hoće li Dubrovnik tako postati novi “hot-spot“ za snimanje blockbuster filmova? Dubrovnik će se morati ili za opredijeliti turističko mjesto poznato po stvarnim lokacijama iza izmišljenih ili kao kulturno središte južnoga mediterana sa tisuću godina starom povijesti. Kako inače održavati kulturne manifestacije s povijesnom ulogom poput Dubrovačkih ljetnih igara i festama sv. Vlaha, ako je polovica stare jezgre zakupljena od strane producenata radi snimanja? Jedino ako ih se preseli na obližnji otok Lokrum. Neosporivo je da su serije i filmovi pridonijeli kao reklama za domaći turizam, i da sve više posjetitelja dolazi vidjeti filmske lokacije duž Grada i zidina, zanemarujući ostala kulturna dobra Dubrovnika, kao i njihov povijesni značaj. Stvaran desetljećima kao mjesto spajanja kulture i starine, te utapanja stare jezge u moredni način života, Dubrovnik je danas karakteristično mjesto za turističke odmore.

Dosadašnje ponude ovakvoga filmskog spektra i slave u budućnosti nisu garantirane, javnost je i više nego upoznata kako brze se filmske odluke mjenjaju, usprkos tome da je Dubrovnik sada nova točka na svjetskoj filmskoj sceni za odabir lokacija budućih projekata najvećih redateljskih zvijezda. Pragmatični izbor ovdje trebao bi biti balansiranje Dubrovnika kao turističke atrakcije prve klase i lokacije za filmske produkcije. Iako film spada u kulturu, on on nije oblike koji je tipičan za Grad. Dubrovnik je bio i jest primarno grad povijesne kulture i dramskih manifestacija, te bi tako trebao i ostati. To je njegov identitet koji ga i čini jednim od najjedinstvenijim gradom svjetske prepoznatljivosti.




Marko Roško

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.