Ne može se odmah na vrh planine
Mladi imaju perspektivu u Dubrovniku, samo treba htjeti./ Ako te netko dovede helikopterom na vrh brda, učinio ti je medvjeđu uslugu.
Izvršni direktor agencije Adria Kongres Hrvoje Ljubimir diplomirao je turizam na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku. Prije nego što je 2010. otvorio agenciju za kongresni turizam, radio je u turističkoj agenciji Atlas te vodio i bio direktor u tvrtki Kongresni servis Dubrovnik. Sudjelovao je na 3. Danu karijera Sveučilišta u Dubrovniku održanog 25. veljače. Na temelju 30-godišnjeg iskustva, govori o uvjetima zapošljavanja mladih i njihovom napredovanju kao i perspektivi u Dubrovniku
Kakva su vaša iskustva s Danom karijera?
Promijenio se način rada, mislim da se dobilo na dinamici, dalo se studentima priliku da aktivnije sudjeluju. Prvi put je bila prezentacija, i iako su, naravno, imali mogućnost i nakon toga postavljati pitanja, ustručavali su se pitati. Ovaj put su moderatori vodili program i davali mogućnost studentima da i oni kažu što ih zanima, što žele, kako oni vide svoju budućnost. Veliko mi je zadovoljstvo da se možemo bolje upoznati sa studentima jer mi smo agencija koja studente treba i koja im zaista želi pomoći.
Što im kao agencija možete ponuditi?
Krene se uvijek sa jednostavnijim poslovima a onda, ovisno o tome koji ritam oni žele prihvatiti, mogu napredovati. Najvažnije je da upoznaju operativni dio posla, jer ako to ne upoznaju, u komercijalnom dijelu nemaju što tražiti. Moraju upoznati konferenciju u svom operativnom dijelu. To znači da se okušaju kao konferencijski tehničari kao operativci na terenu, kao hostese, pa čak je bilo i onih koji su bili izuzetno dobri sa stranim jezikom kojima smo dali mogućnost da sjednu u kabinu s prevoditeljima te da se iskušaju i kao prevoditelji. Ali to su rijetki slučajevi, jer takvi stvarno moraju biti eksperti u jezicima. Kada se upoznaju sa svime, od operative, organizacije izleta, transfera, prijema sudionika i tako dalje, do rada sa konferencijskom tehnikom i opremom, tada su oni sposobni uključit se i u komercijalni dio i pomoći nama u uredu gdje uvijek ima posla. Važno je prihvatiti sve, ne razmišljati na način ja sam studirao i nije moje da postavljam mikrofone, naprotiv, važno je da on ili ona znaju kako, gdje i u kojim situacijama se postavljaju mikrofoni jer u suprotnome neće znati ni dobro ugovoriti posao.
Koja je glavna uloga vaše agencije?
Od agencija se traži da rastereti stručnog organizatora svih logističkih segmenata posla, a to je praktički kompletan posao osim stručnog dijela, tema koje se predavaju i predavača koji dolaze na konferenciju. Agencija većinu toga treba preuzeti na sebe: smještaj, prijevoz, radni prostori, izložbeni prostori, prostori za društveni program, restorani, izleti, program na tvrđavi, program na brodu i tako dalje. Ako agencija ne zna sugerirati stručnom organizatoru što, u kojem gradu, u kojoj destinaciji, u koje doba godine napraviti, onda to nije agencija za kongresni turizam. To je onda agencija općeg tipa, za ljetovanje, zimovanje, uz dužno poštovanje tim kolegama. Ako ona ne zna organizatora voditi kroz kompletan program u kongresu, onda ona nije dobar partner za stručnog organizatora. Moramo znati da stručni organizator nije turistička organizacija, nije firma iz turizma. To su liječnici, profesori, inženjeri i tako dalje i oni se ne bave dijelom posla kojim se bave turističke organizacije.
Kakvi su uvjeti za djelatnike i suradnike?
Želimo pripremiti sve uvjete da bi oni mogli uredno obavljati svoj posao. Kod ugovaranja organizatorima dajemo do znanja koji su preduvjeti da bi naša organizacija nesmetano funkcionirala. Kada je riječ o prevoditeljima, tražimo da se na vrijeme dostavi radni materijal. Kada je riječ o konferencijskim tehničarima, želimo da imaju dovoljno vremena da se sve može na vrijeme postaviti, urediti i isprobati. Kada je riječ o organizaciji izleta, transfera i slično, vodimo računa da, na primjer, imaju uvjete u zračnoj ili brodskoj luci i slično.
A što je sa stručnim usavršavanjem?
Seminari se svako malo organiziraju, neki u organizaciji Udruge hrvatskih putničkih agencija, nešto u organizaciji Hrvatskog udruženja profesionalaca kongresnog turizma i mnogih drugih organizacija gospodarske komore. Rado se odazivamo na te konferencije, naravno, ovisno o tome koliko posao dozvoljava i u koje doba godine je to organizirano. To ne može škoditi, od samog kontakta s kolegama do tema koje će se čuti a to su porezi, drugi zakoni koje se propisuju, promjene u načinu rada koje su u interesu organizatora, teme su raznovrsne. Želimo biti aktivni u tom segmentu poslovanja.
Koliko napredak tehnologije utječe na način poslovanja?
Apsolutno. Otkad je informatika prisutna u poslovanju više nema statičnoga načina rada kao prije kada je bila pisaća mašina. Kod informatike, softver se stalno mijenja, usavršava, prema tome čovjek ga mora pratiti, želio on to ili ne.
Što mislite, imaju li mladi perspektivu u Dubrovniku?
Mislim da mladi imaju perspektivu u Dubrovniku, samo treba htjeti. Treba prvo računati da se ne može odmah doći na vrh planine kao što je to rekao direktor hotela Palace Damir Lukić. Ako te netko dovede helikopterom na vrh brda, učinio ti je medvjeđu uslugu. Ti onda ne znaš kojim putem se dolazi gore ni predvidjeti što se dole događa. Ne znaš svojim podređenima reći što trebaju raditi jer sam nisi to prošao. Ne znaš ono što je realno od njih tražiti i očekivati. Onaj koji je prošao niže rangirane poslove pa potom došao na višu razinu, on može to znati. Dakle, svi ti mladi bi trebali znati da objeručke trebaju prihvatiti poslove koje imaju manju složenost, na njima se pokazati i potom će napredovati. Ja mislim da za mlade ima velika perspektiva ako to žele, čak i već kao studenti ili đaci. Znam iz vlastitog iskustva. Počeo sam u Ljetnim igrama, od vrlo jednostavnih poslova ka složenijima, poslije i u Atlasu i na Aerodromu i u financijskom odjelu pa sam tek onda došao u komercijalu. Dakle, za one koji žele raditi i koji se žele uklopiti u taj način rada, ima posla. A onaj koji je tek diplomirao a traži odmah pošto poto visoku plaću i uvjete direktora, taj će poći vani ali malo tko takve uvjete i uspije ostvariti.
A odlazak samo na određeni period?
Radi stjecanja iskustva, tipa Erasmus, to nije loše. I radi samog putovanja, da se vidi kako se razmišlja u drugim zemljama, to je uvijek dobro. Pa čak vidjeti i onoga tko lošije razmišlja pa da znaš koje su tvoje kvalitete u odnosu na njega, a pogotovo od onoga koji razmišlja suvremenije i bolje.
Paula Ivančić
Primjedbe
Objavi komentar