Nazire se prestanak prahistorijskog modela školstva
Nakon svih silnih pregovora nova Vlada konačno se odlučila sastaviti, trebalo joj je dva mjeseca da se uigra i podijeli uloge, a polako se naziru i prvi koraci. Za čudo, pozitivni i prijekopotrebni. Vlada predvođena ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom odlučila je promijeniti kurikulum školstva. Kako kažu na njemu je radilo više od 430 stručnjaka plus kojih 200 konzulanata, dugo su ga pripremali, a rezultate ćemo vidjeti, nadamo se, uskoro.
Na konferenciji za medije iznijeli su do sada hrvatskoj javnosti nepoznate ideje kao što su uvođenje pop kulture, statistike u osnovnoškolstvo, više prakse u strukovne škole, a najvažnije od svega- žele „napraviti pomak od usvajanja i repetitivnog znanja ka kritičkom mišljenju“. Kada se čuju ovakvi promišljeni i pametni prijedlozi od osobe koja ne zna nabrojati pet točki vlastitog programa, pobudi se u čovjeku ona davno umrla nada. Možda je i novi premijer utjecao na početnu ideju, ako je, hvala Oreškoviću što djeca više neće učiti rodoslovno stablo Anžuvinaca i Arpadovića i konačno će biti primorani barem djelomično samostalno misliti.
Uz više praktičnog znanja i svakodnevne fizičke aktivnosti koju kreatori kurikuluma žele uvesti, posebno ističu pop kulturu kao samostalan predmet koji svojim sadržajem sveobuhvatno adaptira mnoga životna područja koja se nedovoljno obrađuju i zastupaju u sklopu tradicionalnih predmeta, a koji u pravilu čine temelj nacionalnog školskog sustava. Tako će s vremenom, naravno ako nekim čudom parlament usvoji kurikulum, djeca od malih nogu upijati i sadržaje s kojima se ne susreću kod kuće, u društvu ili mainstreamu koji ih bombardira sadržajem koji najbolje prolazi, ali o čijoj bi se kvaliteti dalo diskutirati.
Izgleda da konzervativna Vlada koja se ne odvaja od vječnih polemika komunjara i Hrvata ipak vidi sadašnjost malo realnije od svojih prethodnika. Napokon su shvatili da nam je sustav školstva u potpunom kaosu i da je potrebno promijeniti cijeli sustav. Nije jasno zašto nitko ranije nije reagirao na obrazovanje konkretnije jer su jedine promjene koje su se događale bile besplatni udžbenici koje je dijelila Milanovićeva Vlada kako bi indirektno kupila glasove.
S obzirom kakve je oštre osude javnosti i tadašnje Karamarkove oporbe doživio prijedlog uvođenja građanskog odgoja u škole, možemo se samo nadati da će ovaj put Vlada igrati pametnije jer se radi o prijekopotrebnim reformama koje su ključne za cijelo društvo. Sljedeći korak je čekati da Sabor donese odluku koja neće biti još jedna od „rekla-kazala“ reformi.
Klara Špančić
Primjedbe
Objavi komentar