Preskoči na glavni sadržaj

Dvije glave pametnije od jedne


Nazire se prestanak prahistorijskog modela školstva



Nakon svih silnih pregovora nova Vlada konačno se odlučila sastaviti, trebalo joj je dva mjeseca da se uigra i podijeli uloge, a polako se naziru i prvi koraci. Za čudo, pozitivni i prijekopotrebni. Vlada predvođena ministrom znanosti, obrazovanja i sporta Predragom Šustarom odlučila je promijeniti kurikulum školstva. Kako kažu na njemu je radilo više od 430 stručnjaka plus kojih 200 konzulanata, dugo su ga pripremali, a rezultate ćemo vidjeti, nadamo se, uskoro.


                             

Na konferenciji za medije iznijeli su do sada hrvatskoj javnosti nepoznate ideje kao što su uvođenje pop kulture, statistike u osnovnoškolstvo, više prakse u strukovne škole, a najvažnije od svega- žele „napraviti pomak od usvajanja i repetitivnog znanja ka kritičkom mišljenju“. Kada se čuju ovakvi promišljeni i pametni prijedlozi od osobe koja ne zna nabrojati pet točki vlastitog programa, pobudi se u čovjeku ona davno umrla nada. Možda je i novi premijer utjecao na početnu ideju, ako je, hvala Oreškoviću što djeca više neće učiti rodoslovno stablo Anžuvinaca i Arpadovića i konačno će biti primorani barem djelomično samostalno misliti. 


Uz više praktičnog znanja i svakodnevne fizičke aktivnosti koju kreatori kurikuluma žele uvesti, posebno ističu pop kulturu kao samostalan predmet koji svojim sadržajem sveobuhvatno adaptira mnoga životna područja koja se nedovoljno obrađuju i zastupaju u sklopu tradicionalnih predmeta, a koji u pravilu čine temelj nacionalnog školskog sustava. Tako će s vremenom, naravno ako nekim čudom parlament usvoji kurikulum, djeca od malih nogu upijati i sadržaje s kojima se ne susreću kod kuće, u društvu ili mainstreamu koji ih bombardira sadržajem koji najbolje prolazi, ali o čijoj bi se kvaliteti dalo diskutirati.


                             

Izgleda da konzervativna Vlada koja se ne odvaja od vječnih polemika komunjara i Hrvata ipak vidi sadašnjost malo realnije od svojih prethodnika. Napokon su shvatili da nam je sustav školstva u potpunom kaosu i da je potrebno promijeniti cijeli sustav. Nije jasno zašto nitko ranije nije reagirao na obrazovanje konkretnije jer su jedine promjene koje su se događale bile besplatni udžbenici koje je dijelila Milanovićeva Vlada kako bi indirektno kupila glasove. 


S obzirom kakve je oštre osude javnosti i tadašnje Karamarkove oporbe doživio prijedlog uvođenja građanskog odgoja u škole, možemo se samo nadati da će ovaj put Vlada igrati pametnije jer se radi o prijekopotrebnim reformama koje su ključne za cijelo društvo. Sljedeći korak je čekati da Sabor donese odluku koja neće biti još jedna od „rekla-kazala“ reformi.





Klara Špančić





Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.