utorak, 19. travnja 2016.

Intervju: Marija Vezilić: S pravilnom prehranom do zdravlja

Brz i stresan način života doveli su do nekvalitetne prehrane, osobito kod studenata. Nutricionistkinja, Marija Vezilić radi u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kao viši stručni savjetnik u Službi za promicanje zdravlja, vodi radionice smanjenja tjelesne težine, poboljšanja kvalitete života i zdravstvenog stanja pravilnom prehranom te donosi nekoliko korisnih savjeta. 




Kako izgleda zdrav doručak?
Kvalitetne i nutritivno vrijedne namirnice osnova su zdravog i energetski uravnoteženog doručka. Mlijeko ili fermentirani mliječni proizvod, zobene pahuljice ili neke druge žitarice bez dodanog šećera, suho ili svježe voće, integralni kruh, maslac, med, voćni sok, sve su to namirnice koje možete uvrstiti pri planiranju doručka. Kombinacija zobenih pahuljica s mlijekom, medom, ribanom jabukom i cimetom je odličan obrok za početak dana, no ne treba inzistirati na konzumaciji istog doručka svaki dan. Dan se može započeti i sa svježe iscjeđenim sokom od voća i/ili povrća na primjer sok od cikle, mrkve, jabuke i naranče s dodatkom zelenog lisnatog povrća i sl. Doručak treba isplanirati zajedno s ostalim obrocima u danu s ciljem zadovoljavanja dnevne energetske i nutritivne potrebe.

Ljudi sve manje stižu jesti pravilno. Što poduzeti po tome pitanju?
Nažalost, užurbani način života, stres i obveze utjecali su na odabir hrane. Zbog nedostatka vremena kupuju se gotova i polugotova jela, preskaču se obroci. Raznolika, umjerena i uravnotežena prehrana je jedina koja će osigurati unos dovoljne količine zaštitnih i hranjivih tvari unutar odgovarajućeg energetskog unosa. Najvažnije je dobro isplanirati dnevne obroke i uskladiti ih s dnevnim rasporedom. Važno je da se ne preskaču obroci i da se izbjegava duže gladovanje tijekom dana.

Koliko često trebamo jesti na dan i koju hranu odabrati?
Potrebno je jesti pet obroka dnevno. To su zajutrak, doručak, objed, užina i večera. Prednost treba dati složenim ugljikohidratima poput integralnih žitarica (proso, riža, orzo, zob), prirodnim namirnicama, voću i povrću, ribi, nemasnom mesu, mahunarkama, orašastim proizvodima, hladno prešanim uljima (maslinovo, laneno, bućino i sl.). Hranu umjereno soliti. Povrće je poželjno kuhati na pari ili u maloj količini vode. Meso i ribu pripremati sa što manje masnoća, a s mesa ukloniti sve vidljive masnoće. Pri pirjanju koristiti malu količinu ulja te voditi računa o količini ulja koja se upotrebljava za začinjanje salata te povrća.

Koje namirnice treba izbjegavati?
Smanjiti unos namirnica koje obiluju jednostavnim šećerima, zasićenim masnim kiselinama, izbjegavati industrijska polugotova i gotova jela, izbjegavati pečenje u dubokoj masnoći, pohanje, prženje, kuhanje sa zaprškom i ne dodavati začine koji sadrže pojačivače okusa.

Zlatni savjet za održavanje zdravlja?
Jesti pet manjih uravnoteženih obroka u danu, smanjiti unos šećera i biti tjelesno aktivan svaki dan.

Studenti nemaju vremena za kuhanje. Što učiniti po tom pitanju? 
Evo par jednostavnih pravila tijekom studiranja:
-Dnevno planirati najmanje tri glavna obroka i dva međuobroka
-Svaki dan pojesti kvalitetan mliječni obrok (jogurt, mladi sir)
-Najbolji izbor za međuobroke su: svježe ili suho voće, orašasti plodovi
-Izbjegavati unos slastica i grickalica, visokokaloričnih pića, gaziranih pića s kofeinom
-Izaberite „zdrave” sendviče, dodajte povrće, izbjegavajte kečap, majonezu, masne salame i paštetu. 

Mila Petrušić

Nema komentara:

Objavi komentar