Preskoči na glavni sadržaj

Intervju: Tilda Bogdanović - Dubrovnik ponovno postaje grad vina



Intervju s glavnom organizatoricom Dubrovnik Festiwinea, festivala vina koji se već treću godinu održava u Dubrovniku, a koji okuplja mnogobrojne vinare Dubrovačko neretvanske županije.


Kako je došlo do ideje o Festiwineu?

Dubrovnik Festiwine je dio projekta kojeg vodi naša razvojna agencija DUNEA. Nastao je kao projekt preko granične suradnje unutar velikog projekta Vine turizam network. Mi smo na natječaju prije 3 godine dobili organizaciju odnosno produkciju ovog festivala, osmislili program i u jednoj jako dobroj sinergiji s DUNEOM i županijom, koja je nositelj cjelokupnog projekta, krenuli u realizaciju. Moram priznati da je ta prva godina bila jako teška jer smo mi imali ambiciju postaviti festival na noge, tako da on odmah ima kompletnu strukturu jednog pravog međunarodnog festivala. Za tu prvu godinu trebalo je jako puno truda, energije i komunikacije da sve programske segment uspijemo realizirati. Prošle godine je već bilo puno lakše, s tim da je otegotna okolnost bila loša vinska godina s puno kiše, pa je odaziv vinara bio dosta slabiji nego prvi put.

Kakav će bit odaziv vinara ove godine?

Sada je iza nas jedna jako jedna dobra vinska godina i prema prijavama vidimo da je dosta bolje nego lani. Mi smo, kako je projekt u početku predviđao, samo regionalni festival koji obuhvaća samo našu županiju, te smo se još uvijek zadržali u tim okvirima, odnosno samo naši vinari mogu izlagati na vinskoj izložbi. Ideje i planovi za sljedeću godinu su da se počnemo otvarati, da počnemo imati dimenziju međunarodnog festivala, tako što ćemo se otvoriti i prema domaćim i prema stranim vinarima koji budu zainteresirani ponuditi i predstaviti svoja vina dubrovačkoj publici, ugostiteljima i vinoljupcima.

Kolika je zainteresiranost javnosti za događaj?

Moram reći da mi se sviđa atmosfera koju vidim i osjećam u Gradu, a to je da Dubrovnik ponovno postaje grad vina, da je vino dobrodošlo u našem gradu. To se do prije deset, dvanaest godina teško moglo prepoznati. U zadnje vrijeme možemo svi bit svjedoci koliko se novih vinoteka i vinskih barova otvorilo, a jedna kultura poznavanja i konzumiranja vina je sve prisutnija . To je jako dobro jer je vino uistinu kultura, sa svojom dugom tradicijom i mislim da mu treba pristupati s jednim respektom. S obzirom na to koliki trud stoji iza toga od strane naših vinogradara i vinara, da je to jedan proizvod s kojim se možemo hvaliti i koji na našem području sigurno ima uzlaznu putanju.

Što posjetitelji očekuje na ovogodišnjem programu?

Festival započinjemo s dubrovačkom vinskom setemanom . To je jedna jako dobra suradnja s dubrovačkim ugostiteljima i hotelijerima koji su se odazvali našem pozivu i odlučili predstaviti svoje menije i sljubiti ih s našim županijskim vinima i po popularnim cijenama ih predstaviti javnosti. U sklopu cijele setemane imat ćemo i izložbu vina koja je središnji događaj cijelog festivala. Ona će se održavati 29. i 30. travnja u Lazaretima. U sklopu same izložbe očekujmo i predstavljanja nekih vinara s kojima smo već počeli pregovarati, te njihove radionice. Međutim, na samom festivalu imamo još jedan projekt kojeg smo prošle godine počeli, a pokazao se kao jako dobar. To je Dubrovnik Festiwine gala večera. Ona je osmišljena tako da vinari koji se žele prezentirati putem nje doniraju svoja vina, a naš gostujući i domaći chef, na temelju tih vina, osmišljavaju atraktivan meni. Ovogodišnja gala večera održava se 28. travnja u hotelu Palace. Na njoj ćemo imati vinare Komarne, odnosno oko osam njihovih izvanrednih vina, a izazov za složiti meni na temelju njih dobili su jedan od najvećih hrvatskih chefova, Zdravko Tomšići iz istarskog hotela Draga di Lovrane i naš domaći šef chef iz hotela Excelsior, Petar Obad. Ono što je cilj i što je nas potaklo da napravimo ovu večeru, je da sva sredstva od ulaznica za tu večeru idu za stipendiranje mladih talenata. Nakon večere se raspisuje natječaj gdje se prijavljuje do 28 mladi ljudi, konobarske i kuharske struke, a stručna komisija izabere dvojicu koji odlaze na mjesec dana stručne edukacije kod chefa gosta. Prošle godine to je bio Tomaž Kavčić iz Slovenije. Divna mladića iz Dubrovnika, Luka Matić i Vinko Cvjetanović, obojica kuhari, su bili kod njega i vratili se puni dojmova. Nadamo se da će i ove godine bit isto tako velik interes mladih nakon ove večere, jer onda cijela ta priča Festiwinea dobiva još jednu dodatnu dimenziju. Pokušat ćemo već na ovoj večeri pozvati i Vinka i Luku da nam i oni sprave neko jelo, te tako pokažu što su naučili prošle godina i da nam ispričaju svoje dojmove i priču kako su sudjelovali u ovom projektu.

Tko ove godine sudjeluje u vinskom ocjenjivačkom žiriju?

Ove godine imamo ocjenjivače iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Engleske, Nizozemske i Kine. Dakle, imamo jednu trećinu Hrvatskih ocjenjivača, a ostalo su stranci. Predsjednik žirija je mladi slovenski enolog, Bojan Kobal, koji je i sam vinar i inače sudjeluje u mnogobrojnim ocjenjivanjima vina diljem Svijeta. Vjerujem da će ta priča s ocjenjivanjem nastaviti rasti, jer dobijemo jako dobre zanimljive i objektivne rezultate i možemo naša vina koja se ocjenjuju uspoređivati u po svjetskim standardima.

Planirate li festival širiti i na druge dijelove Hrvatske?

Vjerujem da hoćemo. Već ćemo sljedeće godine imati goste vinare iz ostalih dijelova Hrvatske i šire jer Dubrovnik je uistinu magnet za svih. Samo njegovo ime već dovoljno privlači, a moram priznat da imamo jako puno poziva iz raznih dijelova bivše Jugoslavije od strane vinara koji pitaju mogu li i pod kojim uvjetima doći izlagati na Festiwineu. Također mislim da će to tek od sljedeće godine, od trenutka kada se otvorimo postati puno atraktivnija i globalno zanimljivija vinska priča.

Luka Pleša

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.