petak, 20. svibnja 2016.

Loše vijesti - najbolje vijesti



Letimičan pogled na naslove većine domaćih i stranih novina i portala, nekome tko ne prati redovito dnevna događanja sugerirao bi samo jednu stvar – živi u opasnom svijetu ubojica, pedofila, pokvarenih političara i prirodnih katastrofa i najbolje bi bilo da se zatvori u podrum kuće i čeka neka bolja vremena za izlazak. I doista, svim najčitanijim portalima i novinama dominiraju negativne teme, a većina njih svojim bombastičnim naslovima još više potencira taj dojam. S druge strane, koliko god to paradoksalno zvučalo, činjenica je da živimo u, globalno gledano, prilično sigurnom svijetu. Smrtonosne bolesti od kojih su nekada umirali milijuni ljudi davno su iskorijenjene, glad i siromaštvo još uvijek postoje, ali su manji nego ikada u povijesti, a Europa je zadnji ratni sukob doživjela prije više od 20 godina.

Pa otkuda onda toliki disbalans između onoga što se doista događa i onoga što novine i portali nude na dnevnoj bazi? Prst krivnje najlakše je uprijeti u urednike i izdavače koji javnost hrane lošim vijestima, ali oni samo nude ono što javnost želi i svoju ponudu formiraju prema potražnji korisnika. Drugim riječima, ako su takozvane loše vijesti najčitanije, imaju najviše klikova i najviše se komentiraju, urednicima je to jasan znak da je to ono što publika želi.

Nitko to neće rado priznati, ali u ljudskoj je psihi da ih zanimaju loše vijesti. Ljudi jednostavno vjeruju da imaju više za izgubiti zanemarujući neku prijetnju (sadržanu u nekoj lošoj vijesti) nego što će dobiti sviješću o nečemu dobrome i pozitivnome. Strah i oprez su urođene osobine i svatko želi znati što može promijeniti da se nešto loše ne bi dogodilo baš njemu ili njegovim bližnjima i baš zato će najprije pročitati, često pretenciozno napisanu, vijest u kojoj ga se upozorava na novu opasnu bolest ili rizik od terorističkog napada.

S druge strane, pojedini urednici, komunikolozi i teoretičari medija smatraju da izvještavanje o negativnostima uopće nije loša stvar. Jedna od temeljnih uloga novina i novinarstva je biti čuvar, takozvani „watchdog“ koji će pratiti sve društvene anomalije i upozoravati na njih. Velika čitanost takvih članaka po njima je također dobra jer pokazuje da su ljudi svjesni negativnih pojava i da ih žele iskorijeniti.


Kao i u svemu ostalome u životu, očito je da i kod loših vijesti mora postojati balans. Previše loših vijesti u medijima izazvati će kod čitatelja osjećaj bespomoćnosti, rezignaciju i apatiju, dok bi samo dobre vijesti davale apsolutno pogrešnu sliku savršenog svijeta u kojem ne postoje problemi. Na urednicima je stoga nezahvalna zadaća da nađu „zdravi“ omjer dobrih i loših vijesti kako bi čitatelji/gledatelji imali realnu sliku svijeta u kojem žive, ali i pravodobno reagirali na eventualne negativne pojave koje je potrebno mijenjati.

                                                                                                                                   Davor Novevski

Nema komentara:

Objavi komentar