Preskoči na glavni sadržaj

Procesija Svetog Vlaha između kulisa Nottinghama

''Mogli bi nas ovako u nošnjama uzet za statiste za film''  

Velika procesija župnih barjaka i vjernika u narodnim nošnjama, uz  pratnju hodočasnika iz svih krajeva zemlje, i ove je godine na blagdan sv. Vlaha bila najljepši dio tisućljetne tradicije  Feste u Dubrovniku.  Dubrovnik je 3. veljače blagdan svoga zaštitnika proslavio 1045. put. U tradicionalnoj procesiji ulicama Grada, u kojoj se nose moći sv. Vlaha i drugih svetaca, sudjelovao je brojni puk. Najviše pažnje su privlačili  hodočasnici u živopisnim narodnim nošnjama Konavala, Župe, Primorja, Mljeta sve do Šibenika. Kao i uvijek najviše osmjeha izmamili su najmlađi – s 'ćućama' u ustima ponosno su nosili svoje nošnje u koje su ih obukli roditelji, a napose none.


Najmanju uniformu Dubrovačkih trombunjera, nosili su petomjesečni blizanci Niko i Dario Čikato koje su u procesiji nosile none i tetka. Nema onoga tko se nije nasmijao ovom prizoru, a uz nonu Paulinu Muhoberac, najponosniji je bio njen suprug zapovjednik Trombunjera Vlaho Muhoberac s Osojnika, koji je poželio da njihovi unuci blizanci  sudjeluju u svojoj prvoj Festi za barjakom salačke župe. Ljubav prema rodnom kraju, baštini i svetome Vlahu koju starije generacije prenose na najmlađe, osjetila se na svakom koraku svečane procesije, kod svakog barjaktara, kod svih roditelja, baka i djedova pa sve do najmlađih.

ŽIVA BAŠTINA NA FESTI SVETOGA VLAHA
Fotografija: Dubrovački Vjesnik


Slikovni rezultat za niko i dario čikato
Fotografija: DuList

Iako je dan ranije najavljena kiša, Sveti Vlaho je opet  učinio  čudo  i rastjerao oblake pred Katedralom, gdje je svečano euharistijsko slavlje predvodio mons. Egidije Ivan Živković, biskup biskupije Željezno iz Gradišća u Austriji. Svečanoj svetoj misi u Katedrali nazočili su brojni uglednici iz društveno političkog života među kojima i predsjednica  Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Božo Petrov, ministri Nina Obuljen Koržinek i Vlaho Orepić, Vladina povjerenica Nada Medović, župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, saborski zastupnici te  brojni drugi gosti i hodočasnici iz zemlje i svijeta.  

Slikovni rezultat za festa sv vlaha 2017
Fotografija: DubrovnikNet

Festa je upisana u registar svjetske nematerijalne baštine pa je početkom veljače postala nezaobilazna destinacija i za brojne turiste. 
Biskup Živković u propovijedi je istaknuo kako cijela Europa mora ploviti putem  slobode koju je Bog dao. ''U ovim teškim trenucima svjetskih nevolja svi kao narod morate veslati zajedno. Svi smo mi putnici istoga broda, i lijevi i desni. Bog želi spasiti svakoga čovjeka, svakoga putnika na našem brodu. Braćo i sestre, shvatimo zato konačno, samo u slozi je moć'', poručio je  biskup Živković.


''Još da na Stradunu nema kulisa za film bilo bi i bolje. Ne znam tko se i sjetio da izmišljeni junak iz filma bude ispred našega svetoga Vlaha'',  negodovali su hodočasnici na najužem dijelu Straduna gdje su već postavljene kulise za predstojeće snimanje filma o sherwoodskom junaku Robinu Hoodu.
''Ajde kako smo pasali kroz ulicu od Puča pa ćemo i ovuda'', domeću drugi.:
 ''Bi li nas ovako u nošnjama uzeli za statiste? Kažu da Amerikanci dobro plaćaju'', kaže jedan Župljanin dok ga uz smijeh prati cijela procesija.  Među Župljanima ove je godine u procesiji svetoga Vlaha u župskoj narodnoj nošnji bio i odvjetnik iz Milana Cristiano Pambianchi.  Nema on nikakve rodbinske veze ni sa Župom, Dubrovnikom ni Hrvatskom, ali je sudjelovanje na  Festi bila njegova velika želja još od kad je u ratu skupljao humanitarnu pomoć za našu zemlju.
I on se ove godine grličao i zatražio zagovor sv. Vlaha da ga zaštiti od bolesti grla, i svakog drugog zla, a mnogi su se zbog njegove lijepe priče, htjeli s njime fotografirati.

Selfie na svetome Vlahu?! Toga nije nedostajalo. 

Petra Rilović

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.