„Đe ćeš za Badnjak?“
Badnjak.
Jedan od važnijih dana u godini za sve Dubrovčane. Proći Stradunom na Badnje
jutro prava je idila. Dubrovkinje u najboljim odjevnim kombinacijama, a ni
Dubrovčani ne zaostaju puno za njima. U rujnu se već planira kako će se
provesti 24. prosinac. Tada pitanje „Đe
ćeš za Badnjak?“ postaje svakodnevnica. No, ove godine to je postalo
pitanje bez lakog odgovora.
Naime,
kultna mjesta kao što su „Talir“,
„Galerija“, „Fontana“ i drugi više nisu što su nekad bila. U posljednjih
nekoliko godina promijenila su vlasnika, ime, izgled i nemaju isti ugođaj. U
svakom od tih lokala znalo se koga se
može sresti za šankom u jutarnjim, a kog' u večernjim satima. Te su lokacije
predstavljale jednu posebnu dubrovačku tradiciju i imale su svoje rituale
poznate više-manje svim građanima.
Generacije
i generacije mogle su uživati u takozvanim starim betulama. Pogotovo na Badnje jutro,
kad se na šanku rumene jabuke, u „Talira“
skupilo bi se i starih i mladih generacija. Na stepenicama kad bi se stvorila
gužva nitko ne bi gunđao već bi se ulicom širila pjesma i smijeh. Atmosfera se
provlačila od ulice do ulice.
Nema
sumnje da se atmosfera Badnjeg dana može pokvariti samo radi zatvaranja jednog
ugostiteljskog objekta. No, začude se mnogi kada Dubrovčani, pogotovo mlađi,
reču kako nemaju gdje jer im „Galerija“ više
nije Galerija, a i „Laura“ je
gimnazijalcima zatvorila svoja vrata.
U
svakom od tih kafića ispisana je povijest i koliko god Dubrovčanima i
Dubrovkinjama nedrago bilo, oni su svoje ruho promijenili. Na svakom koraku u
Gradu može se naići na razne restorane i caffe barove koji će zasigurno kroz
koju godinu postići ono što su imala sva ta kultna mjesta onog starog
Dubrovnika. Na novim vlasinicima je da očuvaju barem tračak tradicije onog lokala kojeg su otkupili jer građanima Dubrovnika
najdraže su nepisane tradicije vezane uz
jelo i piće .
Crno-bijeli
film odavno skuplja prašinu, a život se sada odvija u boji i to veoma ubrzano.
Možda su se upravo zato vlasnici nekadašnjih kafića zvučnih imena odlučili za
promjenu. Dubrovnik se počeo prilagođavati svjetskim trendovima i profit igra
najveću ulogu. Ostaje samo nada da će nove generacije uspjeti ispisati povijest
u nekim novim lokalnim prostorima ili barem da „Cele“ i „Gradska kavana“
ostanu dio starog Dubrovnika čiju tradiciju Badnjeg jutra možemo pronaći u
crno-bijelom arhivu.
Andrea Žarak
Primjedbe
Objavi komentar