Preskoči na glavni sadržaj

''ĐE ĆEŠ ZA BADNJAK''

„Đe ćeš za Badnjak?“
Badnjak. Jedan od važnijih dana u godini za sve Dubrovčane. Proći Stradunom na Badnje jutro prava je idila. Dubrovkinje u najboljim odjevnim kombinacijama, a ni Dubrovčani ne zaostaju puno za njima. U rujnu se već planira kako će se provesti 24. prosinac. Tada pitanje „Đe ćeš za Badnjak?“ postaje svakodnevnica. No, ove godine to je postalo pitanje bez lakog odgovora.
Naime, kultna mjesta kao što su „Talir“, „Galerija“, „Fontana“ i drugi više nisu što su nekad bila. U posljednjih nekoliko godina promijenila su vlasnika, ime, izgled i nemaju isti ugođaj. U svakom od tih lokala znalo se koga se može sresti za šankom u jutarnjim, a kog' u večernjim satima. Te su lokacije predstavljale jednu posebnu dubrovačku tradiciju i imale su svoje rituale poznate više-manje svim građanima.
Generacije i generacije mogle su uživati u takozvanim  starim betulama. Pogotovo na Badnje jutro, kad se na šanku rumene jabuke, u „Talira“ skupilo bi se i starih i mladih generacija. Na stepenicama kad bi se stvorila gužva nitko ne bi gunđao već bi se ulicom širila pjesma i smijeh. Atmosfera se provlačila od ulice do ulice.
Nema sumnje da se atmosfera Badnjeg dana može pokvariti samo radi zatvaranja jednog ugostiteljskog objekta. No, začude se mnogi kada Dubrovčani, pogotovo mlađi, reču kako nemaju gdje jer im „Galerija“ više nije Galerija, a i „Laura“ je gimnazijalcima zatvorila svoja vrata.
U svakom od tih kafića ispisana je povijest i koliko god Dubrovčanima i Dubrovkinjama nedrago bilo, oni su svoje ruho promijenili. Na svakom koraku u Gradu može se naići na razne restorane i caffe barove koji će zasigurno kroz koju godinu postići ono što su imala sva ta kultna mjesta onog starog Dubrovnika. Na novim vlasinicima je da očuvaju barem tračak tradicije onog lokala  kojeg su otkupili jer građanima Dubrovnika najdraže su  nepisane tradicije vezane uz jelo i piće .
Crno-bijeli film odavno skuplja prašinu, a život se sada odvija u boji i to veoma ubrzano. Možda su se upravo zato vlasnici nekadašnjih kafića zvučnih imena odlučili za promjenu. Dubrovnik se počeo prilagođavati svjetskim trendovima i profit igra najveću ulogu. Ostaje samo nada da će nove generacije uspjeti ispisati povijest u nekim novim lokalnim prostorima ili barem da „Cele“ i „Gradska kavana“ ostanu dio starog Dubrovnika čiju tradiciju Badnjeg jutra možemo pronaći u crno-bijelom arhivu.

Andrea Žarak

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.