Preskoči na glavni sadržaj

Razlike prošlogodišnje i ovogodišnje turističke sezone

Od direktorice Turstičke zajednice općine Blato, Maje Šeparović, saznajemo da je sezona kakva je i predviđena, ipak ni približna prošlogodišnjoj. Zbog toga, od presudne je važnosti, pa i u vidu oporavka, neprestano biti svjestan činjenice da ova kriza mijenja postojeće stavove, vrijednosti i stilove života.



Za početak, recite par bitnih stvari o sebi i čime se bavite.

Zovem se Maja Šeparović i direktorica sam Turističkog ureda Turističke zajednice općine Blato na otoku Korčuli.

Kada ste krenuli raditi u turizmu, jeste li smatrali da je to sigurna grana gospodarstva ili ipak ne i zašto?

U turizmu sam već deset godina. Sve grane gospodarstva podložne su promjenama i osjetljive su na razne nepovoljne utjecaje, i teško bi ijednu bilo definirati kao „sigurnu“ granu, a osobito turizam koji je kao takav uvelike osjetljiv na različite promjene i nestabilnosti.  Bitno je biti svjestan činjenice da smo neprestano suočeni s novim izazovima na koje moramo spremno reagirati te isto tako kontinuirano pratiti aktualnu situaciju, zbivanja i događanja.

Kada je krenula opća zabrinutost oko pandemije Covid-19, koji su vaši prvi dojmovi i reakcije bili u vezi odvijanja ovogodišnje sezone?

Prvenstveno je, vjerujem svima, bez obzira kojom se granom djelatnosti bavili i koje djelatnosti obavljali, bila prisutna neizvjesnost zbog novonastale situacije, promjena i privikavanja na „novo stvarno“ ali i očuvanja zdravlja i sigurnosti svojih bližnjih, naših sugrađana i svih trenutnih i budućih posjetitelja. Naravno, između ostalog, nametala su se i pitanja u smislu realnih mogućnosti ostvarivanja turističkih putovanja i prometa, ne samo temeljem postojeće epidemiološke situacije u zemlji, susjednim zemljama i svijetu, već i realnim mogućnostima kretanja, kao i mogućnostima  putovanja turista s obzirom na pogođenost krizom financijske prirode nastale uslijed pandemije. Između ostalog, i nakon privikavanja na ovo novo iskustvo koje svima nama uvelike mijenja obrasce ponašanja i koje zasigurno nitko od nas neće tako lako zaboraviti, neizbježna je i spoznaja da će turizam kao takav zasigurno biti drugačiji nakon završetka ove pandemije što otvara brojna pitanja u smislu što će biti drugačije, ali i što može biti bolje.

Mnogi djelatnici u turizmu su već prošlu sezonu iskazali nezadovoljstvo prometom, svi su se nadali boljoj nadolazećoj sezoni ali je po svemu sudeći došlo do najlošije sezone, mnogima ikada. Kakvi su Vaši stavovi o cjelokupnoj prošlogodišnjoj turističkoj sezoni ?

Prošlogodišnja ostvarenja na području naše turističke zajednice bilježe porast, iako nešto manji uzevši u obzir porast u postotcima ostvarenja prijašnjih sezona, no  svakako se radi o kontinuiranom porastu u smislu ostvarenog turističkog prometa, te u skladu s time, i porastu interesu posjetitelja za našu destinaciju.

Usporedite trenutačnu situaciju u turizmu u odnosu na prošlogodišnju.

Trenutačna situacija održava predviđanja za ovu sezonu uslijed okolnosti nastalih pandemijom  Covid-19, a to je trenutno ostvarenje na razini 20% prošlogodišnjeg turističkog prometa za ovo isto razdoblje.

U moru negativnih stvari koje je pandemija donjela, smatrate li da je utjecala na poboljšanje kvalitete pružanja usluge u turizmu ili je kvaliteta ostala ista?

Bez obzira na situaciju sa pandemijom, smatram da je poboljšanje kvalitete pružanja usluga u turizmu nešto na čemu se neprestano mora raditi i težiti u turizmu, jer u protivnom ne možemo ni očekivati rezultate kojima svi težimo.

Pandemija je u mnogim gospodarskim granama promijenila fokus orjentiranosti, sve više pažnje se pridaje zdravstvenoj sigurnosti. Smatrate li da je turizam najviše pogođen u odnosu na pitanje zdravstvene sigurnosti?

U smislu zdravstvene sigurnosti osobita se pažnja  i inače pridavala osiguranju i provođenju svih normativa najviših higijenskih i zdravstvenih standarda, a osobito sada i u granama koje su direktno ili indirektno povezane sa turizmom. Svakako jest činjenica da se očekuju  pojačani obavezni sanitarni standardi u turističkim objektima, ali i viša razina preventivne zdravstvene sigurnosti destinacije u cjelini.

Stanje po pitanju virusa se mijenja iz dana u dan, prema tome je teško išta planirati i nagađati, no smatrate li da je moguće nadoknaditi nastale gubitke u turizmu?

U situaciji kakva je trenutno i koja se još i sada mijenja iz dana u dan, bilo bi jako neozbiljno izlaziti sa nekim nepotpunim nagađanjima u smislu nadoknađivanja nastalih gubitaka. Ipak, od presudne je važnosti, pa i u vidu oporavka, neprestano biti svjestan činjenice da ova kriza mijenja postojeće stavove, vrijednosti i stilove života, koji se kao takvi ujedno održavaju i vidljivi su osobito u turističkom sektoru,  te imati na umu da smo svi zajedno uvelike fokusirani na drugačiji odnos prema samom doživljaju prostora, u smislu socijalnog distanciranja i one međusobne svakodnevne interakcije, nadalje tu je i drugačiji odnos prema zdravstvenoj sigurnosti, ali i odnos prema održivosti i svijesti prema okolišu, te u konačnici odnos prema istinskim doživljajima destinacije u kojoj posjetitelj boravi sa naglaskom na iskrene, emotivne i prepoznatljive doživljaje koje teži osjetiti i s kojima se želi upoznati za vrijeme svog boravka u istoj.

 Klara Oreb

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.