Svjetska zdravstvena organizacija
(SZO) definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac
ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može
raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Prema
definiciji Svjetske zdravstvene organizacije “Zdravlje predstavlja kompletno
fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i
nemoći.“
Dobro mentalno zdravlje ne znači
odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi
ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se
uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.
Pozitivno
mentalno zdravlje uključuje:
-
dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje,
-
svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja,
-
sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i
stresom,
-
bavljenje produktivnim aktivnostima, koje nam pomažu da se
razvijamo i rastemo,
-
sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih
međuljudskih odnosa.
Teškoće mentalnog zdravlja - Pojam teškoće u
području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije:
-
privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak,
-
dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na
funkcioniranje pojedinca,
-
simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna.
Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s
teškoćama u području mentalnog zdravlja:
-
Promjene ponašanja – promjene od
uobičajenog načina funkcioniranja kao što je povlačenje iz društvenog kontakta,
promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova,
promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga,
kaotična i nepredvidiva ponašanja.
-
Promjene u izgledu – promjena težine,
blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda
zapušteno, neuredno ili zanemareno.
-
Emocionalne promjene – promjene
raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja,
osjećaji očaja i beznadnosti.
-
Kognitivne promjene – kontinuirano
negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora,
neuredno razmišljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o
samoozljeđivanju.
Kod djece i mladi, isto kao i kod
odraslih, prisutne su teškoće mentalnog zdravlja. Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije 1 od 5 djece i adolescenata u svijetu ima mentalni
poremećaj ili problem i od njih tek 1 od 5 dobije odgovarajuću pomoć.
Najčešće prisutni problemi mentalnog
zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava
ovisnosti.
Polovina svih mentalnih poremećaja
počinje prije 14. godine. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo
je rano otkrivanje glavni faktor koji utječe na što brže i kvalitetnije
pružanje pomoći.
Postoje razna pogrešna vjerovanja
poput toga da su mentalni poremećaji neizlječivi, znak slabosti, da su osobe s
mentalnim poremećajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje
mentalnih poremećaja je raširena, a dovodi do veće vjerojatnosti da osoba neće
potražiti potrebnu pomoć.
Zvonimir Maras
Primjedbe
Objavi komentar