Preskoči na glavni sadržaj

Jedini Dubrovčanin u Litvi

Uskoro počinje nova akademska godina i nova runda Erasmus razmjene studenata gdje novi studenti kreću sa svojim višim obrazovanjem te je ovo prilika da se pročitaju iskustva studenta sa Erasmusa. Student treće godine studija Mediji i kultura društva na sveučilištu u Dubrovniku Domagoj Tot, se odazvao na intervju gdje je otkrio svoja iskustva sa Erasmusom i savjet za buduće zainteresirane za Erasmus program. Išao je na razmjenu studenata u Litvu kao jedini student iz Hrvatske i iz Dubrovnika, te se vratio početkom ljetne sezone nakon šest mjeseci boravka u Litvi.


(privatna arhiva)


Kako vam je bilo na razmjeni studenata i gdje ste išli? 

Na razmjenu studenata sam išao u Litvu, Vilnius inače glavni grad te baltičke zemlje. Tamo mi je bilo izvanredno, bilo je to jedno vrlo zanimljivo iskustvo. Mnogo je bilo trenutaka koji će mi ostati urezani u pamćenje do kraja života. Na primjer prilikom dolaska moj let je kasnio tako da sam došao oko jedan po noći u Litvu. U stranoj državi, bez interneta, po snijegu tražim taksi, a kasnije i smještaj bez ikakvih uputa i bez ikakve pomoći. Sad kad se sjećam zvuči pomalo i komično ali tada nije bilo mogu samo to reći. Međutim vrijedilo je, mnogo sam naučio i iskusio u tih pet, šest mjeseci provedenih tamo.

Što vas je potaklo da se uključite u Erasmus razmjenu studenata? 

Za mene je glavni poticaj bio moj prijatelj s kojim sam radio sezonu u Dubrovniku prije odlaska na Erasmus, on je već bio odlučio da ide u Portugal. On mi je prvi to ponudio i predstavio kad odličnu priliku za poći iz Grada i osjetiti studentski život u nekoj drugoj zemlji. Kad se on prijavljivao poslao mi je natječaj te sam se tako i ja odlučio prijaviti.

Možete li odgovoriti gdje ste bili u Litvi i izvan nje i što ste radili?

Za vrijeme boravka u Litvi posjetio sam četiri najveća grada te države Vilnius, Kaunas, Klapeida i Palang te još neka manja mjesta. Također sam to vrijeme Erasmusa iskoristio da posjetim i ostale Baltičke države, ali isto tako i sve države Skandinavije. Posjetio sam Finsku te bio u njihovom djelu Laplanda, bio sam na samom sjeveru Norveške, obišao sam cijeli Island te sam još bio u Copenhagenu i Stockholmu.

 Jeste li stekli nove prijatelje ili možda i buduće poslovne suradnike?

Jedna od najboljih stvari tog razdoblja je upravo bilo upoznavanje novih ljudi iz raznih dijelova svijeta. Upoznao sam ljude sa krajnjeg istoka iz zemalja kao na primjer Južne Koreje, Tajvana, Japans, bilo je također ljudi iz srednje Azije iz zemalja kao što su Azerbejdžan, Armenija, Kazahstan, Turska. Bilo je ljudi sa Arapskog poluotoka iz Jordana, neki su bili iz Sjeverne Afrike dok je velika većina bila iz ostatka Europe. Mnogi će mi ostati dobri prijatelji, a ako život tako odluči možda neki postanu i poslovni suradnici.

Kako vam se bilo vratiti natrag u Dubrovnik?

Povratak je bio izrazito čudan, teško je to objasniti, u šest mjeseci izgradite novi život i ostavljate sve to u samo jednom danu. Postoji određena žal jer neke ljude više nikad nećete vidjeti, a potpuno sigurno možemo reći da se više nikada nećete svi okupiti na istom mjestu, pogotovo u Litvi. Međutim tu je i ta druga strana novčića, vraćate se doma, svojoj obitelji, kući, svojoj zemlji. Sasvim sigurno mogu reći da mi je trebalo par dana za priviknuti se nakon povratka.

I za kraj biste li željeli ponoviti isto da dobijete priliku?

Sasvim sigurno bi želio ponoviti i također svakome preporučujem ako ima priliku odlaska na Erasmus da je iskoristi. Nakon povratka dolazite kući neprocjenjivo bogatiji, imate određeno životno iskustvo. Znate da je sve moguće i da ono što zacrtate možete ostvariti. Imate određenu sliku svijeta koja je uvelike promijenjena od one prije odlaska vani.

Marko Džamarija


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Popularnost i rizici energetskih pića među mladima

(izvor: kidsnews) Energetska pića postala su vrlo popularna među tinejdžerima i studentima, koji traže načine da povećaju energiju i izdržljivost. Ovakvi napitci obećavaju brzo povećanje energije i poboljšanje koncentracije što ih čini privlačnim izborom za mnoge. Međutim, uz popularnost dolaze i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i utjecaju na zdravlje. Detaljnije informacije otkriva razgovor sa studenticom druge godine Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Anom Radomiljac. Zašto su energetski napitci toliko popularni među mladima? Pa jedan od razloga je količine kofeina koji se nalaze u energetskim pićima. Mnogi mladi koji ih piju zaboravljaju da kofein može izazvati ovisnost. Tako da dosta mladih stvore i ovisnost koje nisu svjesni. Vjerujem da gledaju na energetska pića kao bilo koje drugo piće (npr. cola) ali s prednosti da dižu energiju bolje od kave te ih konzumiraju upravo iz tog razloga.  Jeste li okruženi s ljudima koji konzumiraju energetska, ako jeste, u kojoj mjer...

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...