Mentalno
zdravlje važna je tema o kojoj se ne može dovoljno pisat. Sve je veći trend kod
mladih suočavanja sa stresom, anksioznošću, nelagodom prilikom školovanja.
Nikica
Greguš psihologinja je koja je 10 godina radila kao psihologinja u
Osnovnoj školi Župa dubrovačka koja broji preko 900 učenika. Kakvo je
stanje u školi sa tako velikim brojem učenika, koji su sve slučajevi s kojim se
školski psiholozi susreću te koja je uloga medija nalazi se u nastavku.
Smatrate
li da je mentalno zdravlje i dalje “tabu” tema o kojoj se dovoljno ne priča?
Važnost
brige o mentalnom zdravlju je sve više prisutna kao tema u medijima, međutim u
našem društvu još uvijek postoji stigma. Traženje psihološke pomoći se nažalost
još uvijek gleda s osudom i smatra se “sramotom”.
Je
li moguća prevencija poremećaja mentalnog zdravlja? Koliko se tome pažnje
posvećuje u Hrvatskoj?
Smatram da bi
trebalo sustavno raditi na prevenciji mentalnog zdravlja, počevši od
edukacije od najranije vrtićke dobi. Također su neophodne edukacije na svim
razinama društva. Također bi trebalo informirati i educirati javnost o važnosti
očuvanja mentalnog zdravlja te u kojim slučajevima i kada se pravovremeno
obratiti psihologu te djelovati preventivno i spriječiti eventualno razvijanje
poremećaja.
Koji
su najčešći poremećaji kod djece koje ste dosad primijetili?
Kod
djece je u velikoj mjeri prisutna ispitna anksioznost. To je posljedica trenda
izvrsnosti i isticanje i vrednovanje ocjene kao jedinog mjerila znanja. Sve je
više u zadnje vrijeme među djecom depresije i samoozljeđivanja. Posljedice
razvoja ovih poremećaja imaju uzrok u prekomjernoj i nekontroliranoj
izloženosti raznim sadržajima na internetu. Jedan od uzroka povećanja ovih
poremećaja je i pandemija koja je uvelike doprinijela razvoju raznih
poremećaja.
Smatrate
li da su učitelji i roditelji odgovorni i dovoljno educirani o važnosti ove
teme danas? Roditelji često kažu da nisu ništa primijetili, pitali su dijete
kako je, dijete je reklo ''dobro sam''. Je li dovoljno pitati dijete kako je
ili roditelji trebaju ipak nešto više napraviti? Možete li dati savjet?
Roditelji
u prvom redu, kao i učitelji su odgovorni i dužni prepoznati teškoću te
pravovremeno ukazati pomoć i uputiti pravodobno dijete u psihologijski tretman.
Međutim često roditelji, kao i učitelji nisu dovoljno educirani za prepoznati
problem i djelovati. Potrebno je stručno educirati učitelje kao i roditelje
kako na vrijeme uočiti simptome i kome se obratiti s ciljem prevencije i
očuvanja mentalnog zdravlja. Preporuka je ako roditelj primijeti bilo kakvo
odstupanje u dječjem ponašanju i promjenama navika da se odmah posavjetuje sa
psihologom i uključi svoje dijete u psihologijski tretman. U ranoj fazi
nastanka poremećaja se još uvijek može djelovati preventivno i kroz tretmane
spriječiti razvoj teškoće. Roditelji djece vrtićke dobi se mogu odmah obratiti
psihologu u vrtiću, kao i roditelji djece školske dobi psihologu u školi, koji
će znati ukazati pomoć ili uputiti dalje na kliničko liječenje ukoliko je
potrebno.
Koja
je uloga društvenih mreža kada je riječ o mentalnom zdravlju kod djece?
Društvene
mreže imaju i pozitivan i negativan utjecaj na mentalno zdravlje
djece. Prerani pristup i nekontrolirana izloženost društvenim mrežama je
plodno tlo za razvoj raznih psihičkih poremećaja. Najvažnija je roditeljska
kontrola kako sadržaja, tako i duljine izloženosti društvenim mrežama. Djeca
koja su nekontrolirano izložena na društvenim mrežama gube osjećaj za realnost,
mogu razviti anksioznost, depresiju i asocijalnost. Nažalost na društvenim
mrežama mogu biti izloženi cyberbullyngu, pedofiliji, krađi identiteta itd.
Može se reći da društvene mreže otimaju djeci djetinjstvo te je sve manje djece
na dječjim igralištima i parkovima
Smatrate
li da je pandemija Covid-19 bila “kap koja je prelila čašu” u širenju
poremećaja mentalnog zdravlja?
Pandemija
Covid-19 je uvelike doprinijela širenju poremećaja mentalnog zdravlja
cjelokupnog stanovništva. Socijalna izoliranost je najteže pogodila mlađu i
najstariju populaciju. Mladima je pogotovo teško pala socijalna izoliranost i
bili su zbog toga pretjerano izloženi društvenim mrežama što ima za posljedicu
razvoj raznih poremećaja kao i ovisnosti o mrežama. Strah od razvoja
bolesti kao i izoliranost od svojih najmilijih je teško pogodio populaciju
treće životne dobi, od kojih su mnogi i umrli u samoći.
Koju
ulogu imaju mediji u podizanju svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja te
prema Vašem mišljenu izvještavaju li dovoljno o mentalnom zdravlju.
Uloga
medija u podizanju svjesnosti i očuvanju mentalnog zdravlja je velika, ali još
uvijek se ne izvještava dovoljno. Važno je da su stručnjaci što više prisutni u
medijima i na pristupačan način educiraju društvo u cjelini o važnosti očuvanja
mentalnog zdravlja za cijelu zajednicu. Najvažnije je raditi na edukaciji u
prevenciji i očuvanju mentalnog zdravlja svakog pojedinca kao i društva u
cjelini.
Lucija
Šapina
Primjedbe
Objavi komentar