Preskoči na glavni sadržaj

Otočki život između snova i stvarnosti: raj ili izazov svakodnevice

Život na otoku je često zamišljen kao san – more, sunce, mir i sklad s prirodom. Mnogi ljudi sanjaju o bijegu od gradske gužve i pronalasku utočišta na nekom tihom mediteranskom otoku. Srećom, Hrvatska ih je puna. No, nikad se nitko ne zapita koliko je ta slika realna. Iza idiličnih pejzaža kriju se i neki izazovi otočkog života, od ograničenih resursa do sezonalne ekonomije. 

Dok su ljeti otoci puni života, posjetitelja i događanja, zimi se situacija u potpunosti mijenja. Ulice postaju puste, brojni restorani i trgovine zatvaraju svoja vrata do iduće sezone, a društveni se život dosta smanjuje. Život na otoku doista je prekrasan i neusporediv sa životom u gradu, ali da bi se razumjela prava slika otočkog života, potrebno je sagledati obje strane – romantičnu i onu praktičnu.

(izvor: pexels.com)

Prednosti života na otoku

Otočki život nosi posebnu čar koju je teško pronaći negdje drugo. Otok Brač, jedan od najvećih i najpoznatijih hrvatskih otoka je savršen primjer. Poznat je po svojim predivnim plažama poput Zlatnog rata te privlači brojne turiste, ali i one koji sanjaju o trajnom preseljenju. Prva stvar koju većina ljudi primijeti  je mir – tiše je, nema prometnih gužvi ni stresa koji dolazi s ubrzanim načinom života. Umjesto toga, svakodnevica je ispunjena zvukovima prirode, čišćim zrakom i morem što doprinosi zdravijem životu. Osim toga, otočke zajednice su i više povezane. Ljudi se međusobno poznaju i češće pomažu jedni drugima.

Otočani se često bave tradicijskim zanatima poput proizvodnje maslinovog ulja, vina i meda, što ne samo da doprinosi očuvanju kulturne baštine, već i otvara mogućnosti za razvoj malih obiteljskih biznisa. Brač je poznat po svom visokokvalitetnom kamenu, koji se stoljećima koristi u izgradnji nekih od najpoznatijih građevina na svijetu. Rečeno je da je brački kamen ugrađen u Dioklecijanovu palaču u Splitu, a neki izvori tvrde da je korišten i u Bijeloj kući u Washingtonu. Ove aktivnosti dodatno stvaraju ekonomsku stabilnost te jačaju zajedništvo jer mnogi poslovi zahtijevaju suradnju među ljudima. Velika prednost je i sigurnost, manje zajednice znače i manju stopu kriminala, pa se ljudi osjećaju sigurnije u svom okruženju. Djeca su slobodnija, mogu se igrati vani bez straha, a vrata kuća mogu ostati i otključana jer se zna tko je u susjedstvu.

Izazovi otočkog života

Iako je često opisan kao idiličan i spokojan, otočki život donosi i određene izazove s kojima se otočani suočavaju. Izoliranost, manjak infrastrukture i ograničene mogućnosti zapošljavanja samo su neki od faktora koji mogu otežati život na otocima. Iako priroda i mir pružaju posebnu čar, ovakav život zahtjeva određenu prilagodbu.

Jedna od izazova s kojim se sigurno bar jednom svaki otočanin susreo jest ovisnost o vremenskim uvjetima i prometnim vezama. Čak i Bračani, iako je Brač otok koji je relativno blizu kopna, i jako dobro povezan trajektnim linijama znaju ostati bez mogućnosti prijevoza, iako to se rijetko dogodi, jedino kad je baš veliko nevrijeme. Dakle, u slučaju jakog vjetra ili oluje linije mogu biti otkazane što može značiti da ljudi ne mogu putovati na posao, u školu ili kod liječnika. Još jedan problem je ograničena dostupnost zdravstvene skrbi. Na otocima postoje domovi zdravlja i ambulante, ali za ozbiljnije medicinske zahvate ili hitne slučajeve potrebno je putovati do većih gradova kao što je Split. U hitnim slučajevima otočani ovise o helikopterskim ili brzim brodskim prijevozima. 

Ravnoteža između ljepote i izazova

Bez obzira na sve poteškoće, svaki otočanin voli svoj otok. On nije samo mjesto na kojem živi – on je dio njegova identiteta, njegova prošlost, sadašnjost i budućnost. Ljubav prema njemu, moru koje ga okružuje i tradiciji koju nosi nešto je što se ne može lako objasniti onima koji nisu odrasli na otoku. 

Bez obzira koliko daleko otišli, otočani se uvijek vraćaju svom moru i svojim ulicama. Na kraju, otočki život nije savršen, ali za one koji ga vole i razumiju nudi nešto neprocjenjivo, jer kako se kaže „tuđi čovik nikad neće razumit".


Antea Glavaš


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Popularnost i rizici energetskih pića među mladima

(izvor: kidsnews) Energetska pića postala su vrlo popularna među tinejdžerima i studentima, koji traže načine da povećaju energiju i izdržljivost. Ovakvi napitci obećavaju brzo povećanje energije i poboljšanje koncentracije što ih čini privlačnim izborom za mnoge. Međutim, uz popularnost dolaze i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i utjecaju na zdravlje. Detaljnije informacije otkriva razgovor sa studenticom druge godine Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Anom Radomiljac. Zašto su energetski napitci toliko popularni među mladima? Pa jedan od razloga je količine kofeina koji se nalaze u energetskim pićima. Mnogi mladi koji ih piju zaboravljaju da kofein može izazvati ovisnost. Tako da dosta mladih stvore i ovisnost koje nisu svjesni. Vjerujem da gledaju na energetska pića kao bilo koje drugo piće (npr. cola) ali s prednosti da dižu energiju bolje od kave te ih konzumiraju upravo iz tog razloga.  Jeste li okruženi s ljudima koji konzumiraju energetska, ako jeste, u kojoj mjer...

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...