Preskoči na glavni sadržaj

Lokalno novinarstvo – raj za informacije, pakao za nepristranost

Novinar u lokalnom mediju: "Lokalnim novinarima je teže zbog slabijih uvjeta za rad, lošijih plaća te većih pritisaka lokalaca i vlasti."
Foto: facebook.com

Tko su lokalni novinari? To su ljudi koji pokušavaju ostati objektivni i nepristrani unatoč tome što su im poslovi prožeti njihovim privatnim životima. "Saznali smo kako je to biti lokalni novinar, koje su prednosti i nedostatci, s kakvim se pritiscima susreću", odgovorile su tri novinarke iz Dubrovnika.

Jedna od prednosti rada u lokalnom mediju je lakša dostupnost informacija. Naime, u maloj sredini, novinari su bliski s građanima koji im se često obrate s temama koje ih zanimaju. Također, lakše je napisati neke istraživačke teme jer su izvori informacija, podataka i svjedoka jako blizu i praktički na dohvat ruke. Prednost je i lako upoznavanje, stjecanje mnogih kontakata te činjenica da pošto je manja sredina, postoji manja količina tema i aktualnih vijesti te za obradu neke teme imaju više vremena nego novinari medija na nacionalnoj razini. Jedan od nedostataka je to što se na novinare često jako utječe i vrši pritisak sa viših razina i to ne samo vlasti, nego i od strane "malih ljudi". Među većim problemima je i onaj velike konkurencije, jer na dubrovačkom području postoji veliki broj portala i to otežava mogućnost pronalaska originalne teme, tako se mediji dovedu u kolotečinu copy-pasteanja, čime gube na vjerodostojnosti.

Pritisci prilikom rada u medijima, kako kažu, su svakodnevni i to od gotovo svih ljudi s kojima na neki način komuniciraju. Naime, pritiske rade javne osobe od velikog utjecaja, oglašivači, pa čak i obični ljudi koji imaju neke svoje interese. Naravno, to se najviše osjeća u vrijeme izborne godine te unatoč nepristranosti, neslužbeno se zna koji medij naginje kojoj stranci i gdje urednik indirektno provodi svoju politiku.

Publika izrazito sudjeluje u kreiranju vijesti ili programa, slažu se sve tri novinarke. Publika velikim dijelom sudjeluje u aktivnostima vezanim za medije, pogotovo kada su u pitanju senzacionalne i aktualne teme koje određenom djelu lokalnog stanovništva donose neku štetu ili korist, a tu su i također uvijek popularne teme vezane za komunalne probleme u čijem pripremanju izrazito često sudjeluju građani svojim dojavama i pritužbama. Publika se često javlja s nekim svojim problemom ili upitom, zahtjevom za obradom neke određene teme, na koje lokalni novinari redovito pokušavaju odgovoriti. Društvene mreže po pitanju dojava, argumentiranih rasprava i novih tema puno pomažu, no ta komunikacija ima dvije strane. Jedna je ona pozitivna strana uljudne i argumentirane rasprave, no zna doći i do teških uvreda. Uvrede se ignoriraju, a kada je slučaj o prijetnjama, njih prijavljuju policiji.

Foto: shusterman.com

Po pitanju izvora informacija, smatraju da je izvore potrebno uvijek štititi jer su upravo oni važan faktor u novinarskom poslu pogotovo jer je u pitanju manja sredina. S izvorima znaju prosjediti i satima pišući razne reportaže i teme od velike važnosti na lokalnoj razini, a vjeruju da je ta aktivnost izrazita baš i zbog manje sredine jer su ljudi željni biti dijelom promijene vezane za neke probleme koji muče njihov Grad. Po tom pitanju pomaže i činjenica da čitatelj, slušatelj ili gledatelj nekog medija u Dubrovniku ima veliku šansu da baš njegova tema isti dan bude objavljena u nekom od lokalnih medija, pogotovo ako ju je lakše istražiti i pronaći odgovore, a to je svakako veća prednost u odnosu na nacionalne medije.

Manja sredina u kojoj se svi većinom znaju, može predstavljati i olakotnu i otegotnu okolnost za novinare. Naime, to je dvosjekli mač, kako je jedna novinarka navela. Lakše je doći do neke osobe ili informacije, nekoga tko zna nekoga ili nešto, no ujedno je jako lako zamjeriti se nekome s kim je novinar povezan bilo poslovno, obiteljski ili prijateljski. Također, pošto manji broj ljudi prati lokalne u usporedbi s nacionalnim medijima, to se očituje i po pitanjima slabijih radnih uvjeta i lošijih plaća.

Slažu se kako novinar uvijek treba težiti nepristranosti, no u slučaju da u određenoj temi zauzme stranu, mora to raditi otvoreno i uz javno objašnjenje te argumente zašto tu stranu zastupa. Na primjer, jedan od portala s dubrovačkog područja se kao medij otvoreno i javno opredijelio "protiv" na referendumu o braku jer se to protivilo njihovoj uređivačkoj koncepciji koja je željela prvenstveno poštivati ljudska prava. Također, kažu da u lokalnom novinarstvu, nepristranost često ovisi i o mediju u kojem novinar radi. Neki mediji, poznati su po pristranosti i biranju strana, no novinar koji pristane za te medije raditi, pristaje i na njihova pravila igre. Također, novinarke navode kako se nikada ne može postići stopostotni ideal nepristranosti, no baš iz tog razloga treba pustiti činjenicama da govore same za sebe.

Oglašivači i lokalne vlasti financiraju rad medija pa tako utječu i na njegov rad. Ne postoji neovisan medij, kako kažu, pogotovo u ovo vrijeme krize. Odluke o tome hoće li neki novinar ili urednik podleći utjecaju oglašivača ili vlasti su svakodnevne. Često se zna dogoditi da netko svjesno piše o temi koja se tiče i nekoga od oglašivača, koji nakon objavljenog članka ili priloga otkaže reklamu. Navode kako lokalna vlast financira medije i kako bi mediji bez te potpore propali, no smatraju da iako to zvuči i čini se katastrofalnom situacijom,  činjenica je da su mediji javno dobro i u službi su građana. Opasnije je biti ovisan o financiranju nekih utjecajnih tvrtki koje imaju svoje interese u toj lokalnoj sredini - a to su često interesi kapitala koji se uvijek nađu ispred interesa javnosti. Financiranje lokalnih vlasti je uvijek bolja jer je njihova dužnost raditi u javnom interesu te je njihov rad javan i podložan kritici, dok kod korporacija to nije slučaj. Smatraju kako bi mediji na kraju godine trebali napraviti javni izvještaj o odrađenim aktivnostima i temama javnog interesa te bi time građani bili upućeni u to koliko javnog novca i za što je potrošeno.

Zaključno bi se moglo reći kako je lokalnim novinarima u mnogočemu lakše, odnosno teže nego onima na nacionalnoj razini. Kako zbog lošijih uvjeta za rad, tako i zbog većih pritisaka lokalaca, vlasti, korporacija. No, unatoč tome u vrijeme kada je jako teško postići ideal novinarske profesije, zadovoljiti zakone o medijima te poštivati etičke kodekse, veliki novinari malih lokalnih medija uspješno odolijevaju napadima antinovinarskih snaga. Zato nacionalni novinari, imaju „sreću“ što je većina njihove publike – pojedinac utopljen u masi, dok lokalni novinar pleše dvokorak s publikom, pritom vodeći i usmjeravajući građane dugim i sigurnim koracima u budućnost.

Magdalena Linde

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...