Preskoči na glavni sadržaj

Upotreba dronova u medijima - igračka ili moćno oružje

Foto: tumblr.com
Osim što izniman rast nove tehnološke industrije vuče za sobom pozitivne i negativne konotacije u smislu upotrebe bespilotnih letjelica, ostaje činjenica da su one dio naše sadašnjosti i budućnosti. Odlikuje ih fleksibilnost pokreta, ugrađeni GPS i stabilizator kamere koji omogućuju dronovima posjet lokacijama nedostupnim ljudskoj nozi. Upravo iz tog razloga dronovi postaju metom interesa novinara koji su uvijek u utrci za vrijednom informacijom. 

Opasnost leži u spoznaji da ne postoji zakonski propis kojom bi se regulirao njihov let što instinktivno ukazuje na mogućnost različitih vrsta zlouporabe. Zato je potrebno da novinar posjeduje unutarnji etički kodeks i djeluje u skladu sa novinarskom strukom, što znači pridržava se načela: točno, istinito, pošteno, uravnoteženo i nepristrano. Kada bismo gledali sa pozicije vijesti,  moramo krenuti od toga da vrijednost vijesti označava sama vijest po sebi. Ključno načelo svrsishodnosti mora postojati da bi se opravdao sam let drona.

Potom, dronom je potrebno znati upravljati i osigurati optimalne uvjete da se ne naruši privatnost ljudi jer, sukob interesa je klizav teren prilikom potrage za vijesti. Stoga je nužno poznavati zakonsku regulativu kad je u pitanju snimanje osoba na javnim mjestima. Nije uvijek ideja nešto proizvesti i samo to pustiti, potrebno je biti vođen moralnim ciljem, ali i širiti sliku javnosti pružajući im informacije za opće dobro. 

Zato upotreba dronova u medijske svrhe ne bi trebala biti sporna jer, na koji će se način dron koristiti, ovisi isključivo o ljudima. U svakom slučaju, rješenje nasilja ne leži u zabrani eventualno opasnog uređaja, već u mijenjanju ljudske prirode iz nasilne u miroljublj
ivu.

Kristina Jelčić Đuraš

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...