Preskoči na glavni sadržaj

Slovenska Erasmus bajka: Erasmus iskustvo Ane Barbare Vego i Matee Suto

Studenti se sve češće odlučuju za razne programe koji im omogućuju dodatno obrazovanje. Jedan od takvih primjera je i program studentske razmjene Erasmus+. Tim putem su se uputile Matea Suton i Ana Barbara Vego, studentice treće godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva na Sveučilištu u Dubrovniku. Otputovale su na razmjenu u Sloveniju te će ljetni semestar ove akademske godine provesti na Sveučilištu u Ljubljani.


Kako ste se odlučile prijaviti na program Erasmus razmjene? I zašto ste baš odabrale Sloveniju?
Suton: Otkad sam upisala fakultet, želja mi je bila ići na Erasmus razmjenu. Ana i ja smo se dogovorile i odlučile zajedno prijaviti. Moj početni izbor je bila Austrija, ali je to otpalo jer je većina predmeta na njemačkom jeziku. Onda sam se odlučila za Sloveniju.
Vego: Slovenija mi se činila kao dobar izbor. Sveučilište u Ljubljani je priznato u svijetu, predavanja su na engleskom jeziku i sviđa mi se što grad nije prevelik ni opasan, budući da je ovo prvi put da idem živjeti van Hrvatske.

Kakav je bio proces prijave?

Vego: Trebale smo napisati motivacijsko pismo na engleskom jeziku, navodeći zašto želimo ići na razmjenu studenata. Naš ukupni prosjek je također igrao ulogu, s naglaskom na ocjeni iz engleskog jezika. Osim toga, svaki kandidat je morao u Rektoratu obaviti intervju s komisijom.
Suton: Komisija je na kraju zbrajala bodove i odlučivala koliko studenata može poći na razmjenu. Sve u svemu, nije bilo komplicirano. Ukoliko smo imali nekih nejasnoća, koordinatorica nam je bila na raspolaganju.

Što ste očekivale neposredno prije odlaska u Sloveniju?

Suton
: Bila sam znatiželjna kako izgledaju predavanja i koliko se program razlikuje od našeg fakulteta. Očekivala sam da ću puno toga naučiti, upoznati puno novih ljudi, i naravno, da ću se dobro zabaviti.
Vego: Očekivala sam pozitivnu promjenu, izlazak iz rutine i nova prijateljstva.

Ana Barbara Vego

Tamo ste nepunih mjesec dana – jeste li se snašle i prilagodile novom privremenom životu?

Suton:  Mislim da smo se dosta dobro snašle. Ljubljana je mali grad i svugdje se može brzo i lako doći. Ljudi su pristupačni i većina njih dobro govori hrvatski jezik.
Vego
: Da, bolje nego što sam mislila. Svi su susretljivi i dosad nije bilo nikakvih problema. Već prije dolaska u Ljubljanu nam je njihovo sveučilište poslalo sve potrebne informacije za snalaženje po gradu s detaljnim objašnjenjima, to nam je puno pomoglo.

Koje su mane i vrline odlaska na razmjenu?

Suton: Pa, vrlina ima puno. Prije svega nova poznanstva, zatim upoznavanje s drugačijim načinom rada na sveučilištu, život u novom gradu, brojna putovanja, izlasci..
Vego: Mane bi bile troškovi života u drugom gradu, i udaljenost od najbližih. Svakako ima više vrlina nego mana.

Pitanje koje vjerojatno zanima dosta studenata je kakav je društveni život?

Suton: Odličan! Ljudi su pristupačni i društveni.  Noćni život je dobar, u mnogim klubovima se pušta i hrvatska glazba, pa ponekad imam osjećaj kao da nisam u drugoj državi. Također ima puno sadržaja organiziranog baš za Erasmus studente, kao npr. tečaj slovenskog jezika, kuglanje, karaoke, zajedničko gledanje filmova, putovanja…
Vego: Slažem se, super je. Ljubljana ima puno više sadržaja nego Dubrovnik, pogotovo što se tiče noćnih izlazaka. I mentalitet ljudi je drugačiji, što meni odgovara. Zasad imam samo pozitivna iskustva.

Matea Suton

I za kraj, što biste poručile studentima koji se planiraju prijaviti dogodine? Na što da obrate pažnju?

Suton: Poručila bih im da se definitivno prijave, jer je Erasmus razmjena odlično i nezaboravno iskustvo te da ga iskoriste najbolje što mogu, jer će od tog iskustva sigurno imati koristi u budućnosti.
Vego: Neka se obavezno prvo konzultiraju sa sveučilištem za koje su zainteresirani, zna se dogoditi da nemaju predavanja na engleskom jeziku, ili su troškovi života preveliki za studenta.

Magdalena Linde

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Popularnost i rizici energetskih pića među mladima

(izvor: kidsnews) Energetska pića postala su vrlo popularna među tinejdžerima i studentima, koji traže načine da povećaju energiju i izdržljivost. Ovakvi napitci obećavaju brzo povećanje energije i poboljšanje koncentracije što ih čini privlačnim izborom za mnoge. Međutim, uz popularnost dolaze i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i utjecaju na zdravlje. Detaljnije informacije otkriva razgovor sa studenticom druge godine Fakulteta za medije i odnose s javnošću, Anom Radomiljac. Zašto su energetski napitci toliko popularni među mladima? Pa jedan od razloga je količine kofeina koji se nalaze u energetskim pićima. Mnogi mladi koji ih piju zaboravljaju da kofein može izazvati ovisnost. Tako da dosta mladih stvore i ovisnost koje nisu svjesni. Vjerujem da gledaju na energetska pića kao bilo koje drugo piće (npr. cola) ali s prednosti da dižu energiju bolje od kave te ih konzumiraju upravo iz tog razloga.  Jeste li okruženi s ljudima koji konzumiraju energetska, ako jeste, u kojoj mjer...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...