Preskoči na glavni sadržaj

U ZAGREBU SPORNA VOJNA PARADA

U Zagrebu će se 4. kolovoza održati vojna parada povodom 20. godišnjice održavanja vojnoredarstvene operacije Oluja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uspjela održavanje parade premjestiti na datum 4. kolovoza dok bi se 5. kolovoza održala proslava u Kninu.
Banski Dvori su taj prijedlog izvorno odbacili obrazloženjem da parada ne može biti predigra događajima u Kninu, nego mora biti središnja priredba. Drugi razlog za taj postupak su i neugodnosti koje premijer doživljava prilikom svojih dolazaka u Knin.
Taj prijepor je bio tek zadnji u nizu prijepora između Predsjednice i Vlade. Predsjednik Države je po definiciji vrhovni zapovjednik Oružanih Snaga, no njezine ovlasti su u miru po Zakonu značajno ograničene odlukama Vlade i Ministarstva Obrane. Inače je paradu u Zagrebu predložila sama Predsjednica, da bi prijedlog povukla pod pritiskom matičnog HDZ-a.

Zbor Udruga Veterana Hrvatskih Gardijskih Postrojbi je izrazio zabrinutost prijeporom i „ponašanjem vladajućih koji Zakon o obrani žele uzdignuti iznad Ustava po kojemu predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović kao vrhovna zapovjednica Oružanih Snaga jedina može donijeti odluku o izlasku vojske na ulicu.“ Ako Vlada ignorira Ustav, to bi izazvalo ustavnu krizu i moglo bi se smatrati svojevrsnim pučem, navodi Zbor u priopćenju.

Profesor Đorđe Gardašević, docent katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog Fakulteta, je napomenuo da je Ustav iznad zakona, i prema tome Predsjednica ima mogućnost blokiranja parade u Zagrebu.

Vlada sa svoje strane poručuje da Ministar Obrane ima fiskalnu odgovornost za proračun MORHa u mirnodobskim uvjetima, te da je nelogično da Predsjednik države odlučuje o aktivnostima koje se financiraju iz proračuna MORH-a, dok je Vladimir Šeks premijera Milanovića optužio za pokušaj izazivanja ustavne krize.

Ova parada će biti prva vojna parada održana u Republici Hrvatskoj nakon vojne parade na Jarunu 1995. godine.
Toni Šušnjar

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...