Preskoči na glavni sadržaj

Može li UNESCO platnom prekriti kruzere?

Grade što si spav’o ispod Srđa, san tvoj probudila ti vojska” pjevao je Srećko Kljunak, sada već davne 1992., a isti bi stihovi mogli zaživjeti i danas uz malu izmjenu – “san tvoj probudio ti kapitalizam”. Internet bruji od UNESCO-ve kritike upućene dubrovačkim gradskim vlastima u kojoj osuđuje izostanak studija koje bi očitovale štetan utjecaj gradnje golf terena na brdu Srđ na cjelokupnu kulturnu baštinu grada Dubrovnika, a uz opomenu i ukore, kroz priču se između redaka provlači i prijetnja o micanju Dubrovnika s liste zaštićene svjetske kulturne baštine.

Građani šokirano uzdišu, rukom pokrivaju usta, glasno protestiraju te upiru prstom svugdje osim ondje gdje bi trebali – prema samima sebi. Dubrovnik se više od desetljeća postepeno pretvara u paletu suvenirnica loših keramičkih i kineskih proizvoda, fast food restorana, kao i onih neopravdano skupih u kojima se poslužuju zamrznuti uvozni proizvodi, a sada je najednom pitanje očuvanja kulturološkog integriteta od ključne važnosti. Kasno Marko na Kosovo… Oni građani koji su politički aktivni za svog su vođu po drugi puta odabrali čovjeka koji je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, a oni koji se politikom nisu htjeli baviti – ona se pozabavila njima. Izgleda da Dubrovčanima nisu najjasniji principi na kojima funkcionira demokracija jer da je razumiju razmišljali bi dugoročnije, birajući ljude koji će ih zastupati na još čemu osim na principu iskoristivosti veze za zaposlenje. U sadašnjoj ekonomskoj situaciji, takvo je što razumljivo i nije za osudu, ali se isto tako za svoje odluke mora snositi odgovornost.

Tema samog povlačenja Dubrovnika s UNESCO-ve famozne liste priča je za ‘potpalu’ koju su servirali vjerojatno isti oni koji su mu aktivnosti gradskih vlasti i prijavili, i premda nema opravdanja za izostanak transparentnosti njihova poslovanja, za sam proces povlačenja titule spomenika kulture, nije dovoljno graditi nekretnine i golf terene na brdu iznad njega. U pitanju su kojekakve političke računice u kojima se pitanje kulturne ostavštine spominje samo u vidu ekonomske profitabilnosti. Ideja spornih golfskih terena na brdu Srđ je u samim svojim začecima komična jer tko god da je posjetio dotično mjesto zna da tamo i za nesnosno vrućih ljetnih dana puše vjetar koji je glavna prepreka tom sportu, no to je samo paravan za druge, bitnije projekte.

Još jedna tragikomična stvar u cijeloj situaciji je stav UNESCO-a koji se pokušava nametnuti kao autoritet, kao da će njihov ukor Dubrovniku spriječiti turiste iz svih dijelova svijeta da se kao mravi slijevaju u Grad i stvaraju paklenu gužvu u autobusima. Njihov doprinos u Domovinskom ratu sastojao se od prekrivanja fontana i spomenika plavim platnima s njihovim logom koji nisu učinili puno u sprječavanju granata da dođu do svog cilja.

Čitava je trenutna gospodarska situacija Dubrovnika za njegove građane dvosjekli mač: mrziti turiste, a živjeti od njih, ponositi se starinom i tradicijom, a zahtijevati napredak, uzdizati krilaticu libertas, a slobodu povjeravati nepodobnima, sve su to naličja istog novčića koje građani moraju pomiriti, izbalansirati te svjesno i dugoročno o njima razmišljati.

Not everything that you read on the internet is true“, kaže citat poznatog memea uz kojeg ponosno stoji Abraham Lincoln i koji savršeno odgovara apsurdnosti trenutne situacije. Pa tako neće ni UNESCO maknuti Dubrovnik s liste zaštićene kulturne baštine, ali ostaje nada da će priča svakako poslužiti svrsi – da će protresti svijesti ljudi, izvući ih iz letargije, navesti ih na promišljanje, suveren građanski dijalog i na odgovorno političko odlučivanje.


Dolores Brbora

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.