Preskoči na glavni sadržaj

Putopis iz Budimpešte: Bijeg iz stvarnosti povratkom u prošlost

Budimpešta, grad na devet mostova i nekadašnje drugo središte Austro-Ugarske, bila je odredište studentskog putovanja u organizaciji Studenstkog zbora Sveučilišta u Dubrovniku. Zašto su studenti baš odabrali Budimpeštu za svoje dugoiščekivano putovanje nije teško pogoditi. Ona nudi sve ono što je potrebno jednom studentu- jeftine cijene, mnoštvo zanimljivosti, povijesne i kulturne znamenitosti i nezaboravne noćne izlaske. Poučeni ranijim iskustima drugih studenata, i mi smo odlučili okusiti pravu čar mađarske prijestolnice.

Samim dolaskom u grad, vožnjom uz Dunav, prvo ćete primijetiti velebne mostove koji povezuju Stari Budim i Budim. Ulazak s periferije nije toliko očaravajuć kao što je i slučaj s ostalim europskim gradovima, ali približavajući se centru, Budimpešta postaje sve ljepša. Velike, široke avenije, ukrašene su drvećem uz samu cestu što izgledu grada daje poseban pečat. Zgrade, posebice one u Budimu koji je noviji dio grada, slične su onima u Beču ili Zagrebu, samo su baš kao i ulice mnogo veće. Grad obiluje malim privatnim obrtima, mnoštvom antikvarijarnica, suvenirnica, a najviše ih se može pronaći u Vaci ulici u samom centru Budimpešte. To je ulica koja se, baš kao i cijeli grad, sastoji od starijeg i novijeg dijela. Šetnjom kroz Vaci ulicu naići ćete na restorane s autohtonim mađarskim jelima po vrlo pristupačnim cijenama. Budući da je mađarski standar života čak niži nego u Hrvatskoj, Budimpešta je vrlo povoljna te se za malo novca može ukusno i oblino jesti.

 
Nastavljajući šetnju kroz Budimpeštu, doći ćete do katedrale svetog Stjepana koja se smjestila na istoimenom trgu. Bazilika, kako ju Mađari nazivaju, najveća crkve u državi, a treća najveća u Europi građena je gotovo pola stoljeća, uvelike zahvaljujući urušavanju 1868. Nakon toga bazilika je ponovno građena iz temelja, a dovršena je tek 1905. godine. Prilikom ulaska u crkvu, prvo će vas očarati njena veličina i raskoš, a unutar crkve nalazi se najveća mađarska, ujedno i vrlo neobična, relikvija - desna ruka prvoga mađarskog kralja, Stjepana. Viska je 96 metara, a prilikom besplatnog obilaska crkve možete se popeti na vrh kupole, odakle se pruža predivan pogled na grad.


Sam centar Budimpešte usko je povezan te ćete na svakom uglu naići na novu zanimljivost, koja vas odvodi u drugu ulicu gdje vas očekuje još jedno ugodno iznenađenje. Upravo je najveća čar Budimpešte što svaki dio grada ima zanimljivu priču koju samo treba poslušati. Lijep je osjećaj kada ne znaš što te iduće čeka, ali ti znaš da će nadolazeće biti još bolje od prethodnoga. To divno iznenađenje doživjet ćete nakon što obiđete sve znamenite građevine grada i kao šećer na kraju, samo odjednom, stojite pred jednim od najljepših parlamenata na svijetu. Poseban je doživljaj ukoliko mađarski parlament posjetite tik prije zalaska sunca. Šareno nebo preslikava se na mutnom Dunavu, velebni mostovi pale svoja svjetla i tek tada grad pokazuje u potpunosti svoju čaroliju. Parlament poprima zlatnu boju, a njegova silueta ozaruje se u rijeci.


Gledajući preko Dunava sa Peštanske strane, na brežuljku se smjestio stari dio Budima. Do gornjeg grada, može se doći uspinjačom ili šetnjom kroz park, a ulazak u Stari Budim vraća nas u 19. stoljeće kada je i dovršen Budimski dvorac. U dvorcu se nalazi Mađarska nacionalna galerija, Muzej povijesti Budimpešte, te zatvorena srednjovjekovna dvorišta i terasa koja ga povezuje s Ribarskim bastionom, terasa s koje se pruža pogled preko Dunava na povijesno središte Budimpešte. Ako poželite ostati još koji trenutak u 19.stoljeću, posjetite slastičarnu carice Elizabete, poznatije kao Sisi. Mala, slatka slastičarnica sa još slađim i ukusnijim kolačima, nalazi se u blizini Ribarskog bastiona i nezaobilazna je atrakcija brojnih posjetitelja Starog Budima.


Prelazeći Sečenijev most koji je jedan od prepoznatljivih simbola grada, ako zastanete na trenutak, osjetit ćete kako grad živi. Svakom zgradom, crkvom, parkom, šetnicom, muzejem. Svi oni tvore predivan mozaik isprepleten različitim nitima vremena, kulture i ljudi. Toliko različitosti na jednome mjestu, a tako savršen sklad objedinjen pod raskošnom krunom grada, Budimpeštu čini jednom od najinteresantnijih gradova Europe.

Klara Špančić




Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.