Preskoči na glavni sadržaj

Na mladima svijet ostaje

 Često čujemo frazu iz naslova, ali čini se da su u praksi stvari malo drukčije bar u današnje vrijeme. Podaci pokazuju da je 2015. godine u Hrvatskoj rođeno samo 37 tisuća i 241 dijete, što je prvi put da je brojka rođene djece pala ispod 39 tisuća. Broj stanovnika se smanjio za 70 tisuća u četiri godine, a zadnjih nekoliko godina umire desetak tisuća ljudi više nego što ih se rađa.

Foto: google.com
Dok se sve ovo događa ne postoji nikakva svijetla nada da će se stanje promijeniti s obzirmo na nefunkcioniranje Sabora i Vlade. Populistička politika i nuđenje tisuću eura za svako rođeno dijete neće ništa promijeniti jer je ovo problem kojeg treba riješiti u korijenu. Loša situacija mlade ljude tjera da bolju budućnost potraže negdje izvan granica Hrvatske, oni koji ostanu ovdje odgađaju stvaranje obitelji jer ili nemaju dovoljno financijskih sredstava ili nemaju riješeno stambeno pitanje, dva najčešća razloga. Dokad će biti ovako, odgovora nema, samo da ne bude prekasno jer je krajnje vrijeme da vladajući počnu brinuti za narod, a svoje privatne interese i ideološke podjele ostave sa strane jer neće na mladima nego na starima ostati Hrvatska.


U 2015. godini nijedna županija ne bilježi veću stopu nataliteta u usporedbi sa stopom mortaliteta. "Dakle, krajnji je rok da Hrvatska donese obiteljsku politiku, bilo kakvu, jer je bilo kakva bolja od nikakve, svaka je demografska i obiteljska politika skupa. Ako je nama preskupa - u redu. Onda prestanimo kukati i jadikovati nad poraznim brojkama i priznajmo da ne činimo ništa i da se naši mladi ljudi zapravo ponašaju racionalno: nemaju posla, nemaju potporu države, ne mogu riješiti stambeno pitanje i ne vide da će se to uskoro promijeniti, stoga nemaju djecu i odlaze u inozemstvo" - poručuje doktor Čipin, jedan od autora Obiteljske politike koja već godinu dana stoji u ladicama Ministarstva socijalne politike, iako su je i prošla i sadašnja vladajuća garnitura ocijenile iznimno kvalitetnom, ali ne provode je jer je – skupa. Kad će vladajući ocijeniti da je bitnije zadržati mlade u zemlji nego ih otjerati jer se novac baca na besmislene reforme, inauguracije i kojekakve gluposti, ne zna se, ali nada umire zadnja.



Ana Begušić
Oznake:

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
73 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k
1 komentar
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
238 komentara
Pročitajte više