Dr. sc. Jasenka Maslek održala je predavanje „O
pomorskom nazivlju - talijanizmi, noštromizmi, božmanizmi“ u Čitaonici Narodne
knjižnice Grad u ponedjeljak, 6. ožujka u sklopu programa obilježavanja Mjeseca
hrvatskog jezika.
U svom izlaganju Maslek je dala presjek okolnosti i
uvjeta u kojima se razvijala hrvatska pomorska terminologija, te primjerima iz
različitih mjesta jadranskoga priobalja potkrijepila uporabu talijanizama u
živome kolokvijalnome govoru. Naglasila je ulogu oca hrvatskoga pomorskoga
nazivlja, Boža Babića, zagovornika purističke struje u pomorskom nazivlju. On
je u periodu od 1870. do 1901. objavio je pet pomorskih rječnika, te time
ostavio značajan trag u pomorskoj leksikografiji.
U prošlosti je pomorski leksik bio mletačkog,
odnosno talijanskog podrijetla, što je razlog prevladavanja talijanizama u
govoru pomoraca. “Oni talijanizmi koji su
se u govoru naših pomoraca sačuvali do danas i dio su njihova aktivnoga
kolokvijalnog leksika, nazivaju se noštromizmima.
To su primljenice koje su se potpuno asimilirale i prilagodile se hrvatskome
jeziku na fonološkoj i morfološkoj razini s različitim stupnjevima adaptacije
na razini pojedinih govora i dijalekata. Noštromizmi su u prošlosti, a i
danas, jezikoslovno na
vrijednosnoj razini hrvatskoga razgovornog jezika“, objasnila
je predavačica te dodala „dio leksika
vezanog uz jedrenjake je nestankom ovih brodova iščezao i prešao u pasivni
kolokvijalni leksik, a takvi talijanizmi nazivaju se božmanizmima.“
Bitno je očuvati šarolikost pomorskog nazivlja, jer
ako potpuno odbacimo i zamijenimo noštromizme novotvorenicama, automatski
osiromašujemo izražajnost i osebujnost izričaja koji je više stoljeća dio
hrvatskoga maritimnog kulturnog kruga, zaključila je Maslek.
Vedran Levi i Ana Pendo
Primjedbe
Objavi komentar