Preskoči na glavni sadržaj

PREDAVANJE: O hrvatskom leksiku u govoru pomoraca

Dr. sc. Jasenka Maslek održala je predavanje „O pomorskom nazivlju - talijanizmi, noštromizmi, božmanizmi“ u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u ponedjeljak, 6. ožujka u sklopu programa obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika.



U svom izlaganju Maslek je dala presjek okolnosti i uvjeta u kojima se razvijala hrvatska pomorska terminologija, te primjerima iz različitih mjesta jadranskoga priobalja potkrijepila uporabu talijanizama u živome kolokvijalnome govoru. Naglasila je ulogu oca hrvatskoga pomorskoga nazivlja, Boža Babića, zagovornika purističke struje u pomorskom nazivlju. On je u periodu od 1870. do 1901. objavio je pet pomorskih rječnika, te time ostavio značajan trag u pomorskoj leksikografiji.



U prošlosti je pomorski leksik bio mletačkog, odnosno talijanskog podrijetla, što je razlog prevladavanja talijanizama u govoru pomoraca. “Oni talijanizmi koji su se u govoru naših pomoraca sačuvali do danas i dio su njihova aktivnoga kolokvijalnog leksika, nazivaju se noštromizmima. To su primljenice koje su se potpuno asimilirale i prilagodile se hrvatskome jeziku na fonološkoj i morfološkoj razini s različitim stupnjevima adaptacije na razini pojedinih govora i dijalekata. Noštromizmi su u prošlosti, a i danas, jezikoslovno na vrijednosnoj razini hrvatskoga razgovornog jezika“, objasnila je predavačica te dodala „dio leksika vezanog uz jedrenjake je nestankom ovih brodova iščezao i prešao u pasivni kolokvijalni leksik, a takvi talijanizmi nazivaju se božmanizmima.“



Bitno je očuvati šarolikost pomorskog nazivlja, jer ako potpuno odbacimo i zamijenimo noštromizme novotvorenicama, automatski osiromašujemo izražajnost i osebujnost izričaja koji je više stoljeća dio hrvatskoga maritimnog kulturnog kruga,  zaključila je Maslek.

Vedran Levi i Ana Pendo

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
144 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...
315 komentara
Pročitajte više

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...
1 komentar
Pročitajte više