Preskoči na glavni sadržaj

Intervju sa predsjednikom Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku: NADAM SE DA ĆE STUDENTSKI ZBOR ZADRŽATI MJESTO NA KOJE SMO GA POSTAVILI

Početkom listopada službeno je počeo mandat novog vodstva Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku. Na mjesto predsjednika izabran je student treće godine Odijela za komunikologiju Marko Plavčić. U intervjuu za Punkt otkrio je čime se Studentski zbor bavi, koji su im planovi za budućnost,te kakvu ulogu ima Studentski zbor u životu prosječnog studenta.

Kako je biti predstavnik svih studenata, krije li se iz toga velika odgovornost?
Biti predstavnik svih studenata u Dubrovniku velika je odgovornost,ali i čast. Naime, kao jedno vrhovno predstavničko tijelo,odnosno jedino legitimno predstavničko tijelo studenata zalažemo se i zauzimamo za sva studentska pitanja,te na najbolji mogući način rješavamo sva pitanja koja nam studenti postavljaju.

Koji su glavni zadaci Studentskog zbora?
Glavni zadaci Studentskog zbora je brinuti se o kvaliteti i studentskom standardu,poticati studente na što bolju uspješnost. Također, poticati ih na prijavu projekata,te samu edukaciju i razne druge mogućnosti koje im se nude u tijeku njihovog studiranja.

Što ste sve napravili kao predsjednik Studentskog zbora?
Kao predsjednik Studentskog zbora dosta se tog napravilo u mom mandatu. Nešto što je najupečatljivije je sama otvorenost studentskog zbora prema studentima. Naime, do prije godinu i pol dana, Studentski zbor je bio jedna zatvorena grupa koja je sama donosila neke odluke koje se uopće nisu doticale studenata,ali nadam se da smo mi to uspješno promijenili, te smo sve komunikacije usmjerili prema javnosti i prema našim studentima. Također povećanje od više od 50 posto prijava na projekte jako je velika stvar. Studenti su otkrili što i na koji način im studentski zbor nudi sredstva da svoje školovanje što bolje i što više iskoriste. Isto tako, razna studentska putovanja,studentske zabave, edukativni programi kao govornička škola,razne konferencije koje smo organizirali, ali i sportski turniri i poticanje samih sportaša studenata na što bolji angažman i rad. Jednostavno smatram da smo dosta toga napravili, kako ja tako i cijela skupština, a nadam se da će se taj trend i dalje nastaviti i da će studentski zbor zadržati mjesto na koje smo ga postavili.

Spremate li neke nove projekte? 
Novih projekata zasigurno ima. U planu je otvaranje studentskog savjetovališta za studente invalide, te otvaranje i mogućnost međunarodne suradnje Studentskog zbora sa ostalim studentskim zborovima, a pogotovo iz Europske studentske organizacije, te razni edukativni programi. Također i pokretanje jednog portala,ali o tome nadam se uskoro u novoj akademskoj godini.

Unatoč tome što ste predsjednik SZ-a, marljivo učite i radite. Kako uspijevate uskladiti svoje obaveze?
Jako je teško uskladiti obaveze i mogu reći da privatni život dosta pati, ali potrebno je prilagoditi se i svoje vrijeme pametno i kvalitetno iskoristiti. Treća sam godina na Odjelu za komunikologiju, preda mnom je završni rad i prvo stjecanje diplome, nadam se uspješno. Svakako postoji razni profil profesora kojima je uredu to što sam predstavnik, što tu volontiram i što radim bez ikakve naknade, no postoji i drugi profil profesora koji baš ne podržavaju taj angažman i jako teško mogu shvatiti to. Također, najveći problem su sami izostanci zbog raznih putovanja, sudjelovanja na sjednicama u Zagrebu ili van Hrvatske što se na neki način uspješno pokušavam opravdati, ali evo uvijek postoji neki problema, no nadam se da će i profesori biti malo bolje osviješteni i da će što više poticati angažman studenata i njihovu borbu za njihova prava i pitanja.

Za kraj, imate li kakvu poruku za studente?
Za kraj bi poželio sreću svim studentima za nadolazeće ispitne rokove, nadam se da će im što bolje proći. Također ih pozivam da se aktivnije uključe u donošenje pitanja bitnih za studente jer svakako mogu promijeniti veliki broj stvari i tako učiniti svoje studiranje zanimljivijim.





Mateja Karačić










Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...

Ako se ne probudim - Lauren Oliver

Foto: facebook.com Ako se ne probudim je roman poznate američke književnice Lauren Oliver , autorice bestsellera Delirium i Pandemonium , a u ovom, još jednom djelu za mlade Lauren je pokazala zrelost i vještinu pisanju na posve novoj razini. Tko je čitao megapopularni Delirium zna što može očekivati: pitak stil, tečnu, nekompliciranu radnju te detaljnu razradu glavnog junaka/junakinje koji su autoricu vinuli u visine književne slave, a ni ova knjiga nije drugačija. Priča prati tinejdžericu Samanthu Kingston i uski krug njenih prijateljica kroz naizgled posve obično Valentinovo u srednjoj školi, no nakon što dan završi teškom prometnom nesrećom u kojoj Samantha pogiba, sve stvari kreću nizbrdo, a ponajviše samo vrijeme. Junakinja se sljedeće jutro budi u svojoj sobi, zbunjena, ali sretna, no te osjećaje ubrzo zamjenjuje panika kada shvati da se dan nesreće iznova ponavlja; u školi je proslava Valentinova, a navečer se održava zabava nakon koje će automobil sa Sam i njenim pr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...