Preskoči na glavni sadržaj

Intervju sa predsjednikom Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku: NADAM SE DA ĆE STUDENTSKI ZBOR ZADRŽATI MJESTO NA KOJE SMO GA POSTAVILI

Početkom listopada službeno je počeo mandat novog vodstva Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku. Na mjesto predsjednika izabran je student treće godine Odijela za komunikologiju Marko Plavčić. U intervjuu za Punkt otkrio je čime se Studentski zbor bavi, koji su im planovi za budućnost,te kakvu ulogu ima Studentski zbor u životu prosječnog studenta.

Kako je biti predstavnik svih studenata, krije li se iz toga velika odgovornost?
Biti predstavnik svih studenata u Dubrovniku velika je odgovornost,ali i čast. Naime, kao jedno vrhovno predstavničko tijelo,odnosno jedino legitimno predstavničko tijelo studenata zalažemo se i zauzimamo za sva studentska pitanja,te na najbolji mogući način rješavamo sva pitanja koja nam studenti postavljaju.

Koji su glavni zadaci Studentskog zbora?
Glavni zadaci Studentskog zbora je brinuti se o kvaliteti i studentskom standardu,poticati studente na što bolju uspješnost. Također, poticati ih na prijavu projekata,te samu edukaciju i razne druge mogućnosti koje im se nude u tijeku njihovog studiranja.

Što ste sve napravili kao predsjednik Studentskog zbora?
Kao predsjednik Studentskog zbora dosta se tog napravilo u mom mandatu. Nešto što je najupečatljivije je sama otvorenost studentskog zbora prema studentima. Naime, do prije godinu i pol dana, Studentski zbor je bio jedna zatvorena grupa koja je sama donosila neke odluke koje se uopće nisu doticale studenata,ali nadam se da smo mi to uspješno promijenili, te smo sve komunikacije usmjerili prema javnosti i prema našim studentima. Također povećanje od više od 50 posto prijava na projekte jako je velika stvar. Studenti su otkrili što i na koji način im studentski zbor nudi sredstva da svoje školovanje što bolje i što više iskoriste. Isto tako, razna studentska putovanja,studentske zabave, edukativni programi kao govornička škola,razne konferencije koje smo organizirali, ali i sportski turniri i poticanje samih sportaša studenata na što bolji angažman i rad. Jednostavno smatram da smo dosta toga napravili, kako ja tako i cijela skupština, a nadam se da će se taj trend i dalje nastaviti i da će studentski zbor zadržati mjesto na koje smo ga postavili.

Spremate li neke nove projekte? 
Novih projekata zasigurno ima. U planu je otvaranje studentskog savjetovališta za studente invalide, te otvaranje i mogućnost međunarodne suradnje Studentskog zbora sa ostalim studentskim zborovima, a pogotovo iz Europske studentske organizacije, te razni edukativni programi. Također i pokretanje jednog portala,ali o tome nadam se uskoro u novoj akademskoj godini.

Unatoč tome što ste predsjednik SZ-a, marljivo učite i radite. Kako uspijevate uskladiti svoje obaveze?
Jako je teško uskladiti obaveze i mogu reći da privatni život dosta pati, ali potrebno je prilagoditi se i svoje vrijeme pametno i kvalitetno iskoristiti. Treća sam godina na Odjelu za komunikologiju, preda mnom je završni rad i prvo stjecanje diplome, nadam se uspješno. Svakako postoji razni profil profesora kojima je uredu to što sam predstavnik, što tu volontiram i što radim bez ikakve naknade, no postoji i drugi profil profesora koji baš ne podržavaju taj angažman i jako teško mogu shvatiti to. Također, najveći problem su sami izostanci zbog raznih putovanja, sudjelovanja na sjednicama u Zagrebu ili van Hrvatske što se na neki način uspješno pokušavam opravdati, ali evo uvijek postoji neki problema, no nadam se da će i profesori biti malo bolje osviješteni i da će što više poticati angažman studenata i njihovu borbu za njihova prava i pitanja.

Za kraj, imate li kakvu poruku za studente?
Za kraj bi poželio sreću svim studentima za nadolazeće ispitne rokove, nadam se da će im što bolje proći. Također ih pozivam da se aktivnije uključe u donošenje pitanja bitnih za studente jer svakako mogu promijeniti veliki broj stvari i tako učiniti svoje studiranje zanimljivijim.





Mateja Karačić










Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...