Preskoči na glavni sadržaj

KOMENTAR: FENOMEN GLOBALIZACIJE U DRUŠTVU

FENOMEN GLOBALIZACIJE U DRUŠTVU


Jedna od pojava koja najviše utječe na društvo i pojedince u 21. stoljeću je globalizacija. Ovaj se proces može shvatiti na različite načine no globalizacija se odvija upravo sada, u ovom trenutku i zato je kao fenomen uvijek aktualan. Najjednostavnije rečeno, čini svijet jednim i jedinstvenim mjestom. Ono što je zaista jedinstveno je utjecaj koji ovaj proces ima na cjelokupno društvo.


Brojni kritičari globalizacije ističu nedostatke i loše utjecaje koje ona ima na ekologiju, kulturu, ekonomiju i politiku. Međutim, jedan od njenog ishoda je čvrsta integracija zemalja i naroda. To znači da se ljudi na drugim krajevima svijeta ne osjećaju izolirano kao prije te im je pružen mnogo veći pristup znanju. Informacijama se može pristupiti bilo kada, u bilo kojem razdoblju. To je jedan od najvećih činitelja utjecaja na društvo jer razvoj informacijskih tehnologija dovodi do veće dostupnosti obrazovanja velikom broju ljudi. Pitanje kako će ljudi iskoristiti te blagodati globalizacije sasvim je druga tema.


Još jedan veoma bitan aspekt globalizacije jest prihvaćanje različitosti u kontekstu vjere, rase, religije i seksualne orijentacije. Na krilima neoliberalizma globalizacija prenosi jednostavnu poruku a to je tolerancija i poštovanje prema svima. Danas pojedinci mnogo više znaju o drugim kulturama te samim time većina ima više razumijevanja za različito. Stupanj ksenofobije uvijek postoji ovisno o zemlji i narodu kao i diskriminacija koja ne može potpuno iščeznuti. Obzirom da je globalizacija omogućila jednostavniji i jeftiniji transport, ljudi se sele češće nego prije te na taj način proširuju horizonte. Taj fenomen naravno koristi engleski jezik kao službeni te postoji opasnost da se ugrozi znanje materinjeg jezika kao i kultura i tradicija nekog naroda. Taj efekt naziva se "westernizacija" odnosno prodiranje zapadnjačkog načina života na sasvim druge krajeve svijeta od kojeg se mnogi narodi žele zaštititi. Postaje sve zahtjevnije konkurirati na svjetskom tržištu kada se ovaj proces promatra s ekonomske strane ili se s političkog aspekta u pitanje dovodi moć nacije države. Stoga sve aktualnija tema postaje i futuristička teorija svijeta bez država. No u ovom slučaju u središtu je aspekt društva i komunikacije koja se globalizacijom pretvorila u ono nezamislivo. U 21. stoljeću komunicira se novim načinima čime ljudi gube vještine koje su imali znatno prije pojave interneta i ubrzanog razvoja tehnologije. No ljudi su se brzo prilagodili novim načinima komunikacije jer je jasno da se uz kretanje svijeta prema naprijed i društvo mora kretati u istom smjeru.


Globalizacija kao i informacijska tehnologija tako utječu na brojna područja društvenog života. Mnogi stručnjaci će još dugo vremena raspravljati o ovom fenomenu jer se promjene odvijaju svaki dan i svaki trenutak. Ona ruši umjetne granice te omogućuje lakše komuniciranje, pristup znanju te time cjeloživotno obrazovanje za mnoge što prije nekoliko desetljeća nije bilo moguće. Suvremeno doba društvu nosi još veće promjene kojima se ono mora naučiti prilagoditi. Svijet će postati jedno mjesto te ljudi stoga neće smjeti zaostajati odnosno biti neprilagodljivi. Surova je to stvarnost protiv koje se i danas mnogi bore dok ne shvate da se bore protiv vjetrenjača.

Kristina Tomičić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.