Preskoči na glavni sadržaj

Druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku

Održana je druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku, a predavanje je održao pročelnik Odjela za komunikologiju i politolog prof. dr. sc. Pero Maldini izlagao je na temu „Populizam i kriza demokracije“. Predavanje je bilo podijeljeno u tri djela, a mjesto radnje je bio Kampus Sveučilišta u Dubrovniku.. Na početku je objašnjen populizam, njegov sadržaj i forma, zatim manifestacije i trendovi u Europi, SAD-u i Hrvatskoj te na posljetku odnos populizma i demokracije. Sve je završilo jednosatnom diskusijom.

Profesor se dotaknuo nekih ideja čiji su koncepti dosta dobro saželi aktualna stanja i smjerove društveno političkih grupacija.  Populizam je prisutan u čitavom političkom spektru SAD-a i Europske Unije, koji se širi pogotovo jačanjem desnice zbog krize ljevice kod nas, a šire zbog globalizacije, deregulacije, neizvjesnosti, ksenofobije te seljenja kapitala i rada na Istok.



 



Nezadovoljstvo političkim elitama čiji se programi sve manje razlikuju i prevladavajuća nesigurnost  otvaraju prostor populizmu koji manipulacijom stvara ekskluzivnu politiku identiteta. Moralizirajući politiku potkopava se demokraciju i u suštini joj je suprotstavlja stvarajući kulturu sukoba mobilizacijom: „Protestne opcije koje se mobiliziraju putem populističkih pokreta“. To je pogotovo vidljivo kod stanovništva tranzicijskih država kod kojih postoji stanoviti strah od slobode. Populistički ciljevi vješto se sakrivaju prebacivanjem krivice na žrtvene jarce u obliku imigranata i medija pod izilkom „fake news“.

Kao neke od mogućih brana ovakvim trendovima navodi „kvalitetnu civilnu kulturu i snažno građansko društvo s tradicijom demokratske participacije“.
 
 
 

Po završetku predavanja uslijedila su pitanja čime je otvorena zanimljiva diskusija prisutnih sa profesorom koji je odgovarao veoma jasno i obrazloženo na tematiku koja je podijelila publiku na više suprostavljenih mišljenja.
 
 
Ivana Stanković

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...