Preskoči na glavni sadržaj

Druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku

Održana je druga znanstvena tribina Sveučilišta u Dubrovniku, a predavanje je održao pročelnik Odjela za komunikologiju i politolog prof. dr. sc. Pero Maldini izlagao je na temu „Populizam i kriza demokracije“. Predavanje je bilo podijeljeno u tri djela, a mjesto radnje je bio Kampus Sveučilišta u Dubrovniku.. Na početku je objašnjen populizam, njegov sadržaj i forma, zatim manifestacije i trendovi u Europi, SAD-u i Hrvatskoj te na posljetku odnos populizma i demokracije. Sve je završilo jednosatnom diskusijom.

Profesor se dotaknuo nekih ideja čiji su koncepti dosta dobro saželi aktualna stanja i smjerove društveno političkih grupacija.  Populizam je prisutan u čitavom političkom spektru SAD-a i Europske Unije, koji se širi pogotovo jačanjem desnice zbog krize ljevice kod nas, a šire zbog globalizacije, deregulacije, neizvjesnosti, ksenofobije te seljenja kapitala i rada na Istok.



 



Nezadovoljstvo političkim elitama čiji se programi sve manje razlikuju i prevladavajuća nesigurnost  otvaraju prostor populizmu koji manipulacijom stvara ekskluzivnu politiku identiteta. Moralizirajući politiku potkopava se demokraciju i u suštini joj je suprotstavlja stvarajući kulturu sukoba mobilizacijom: „Protestne opcije koje se mobiliziraju putem populističkih pokreta“. To je pogotovo vidljivo kod stanovništva tranzicijskih država kod kojih postoji stanoviti strah od slobode. Populistički ciljevi vješto se sakrivaju prebacivanjem krivice na žrtvene jarce u obliku imigranata i medija pod izilkom „fake news“.

Kao neke od mogućih brana ovakvim trendovima navodi „kvalitetnu civilnu kulturu i snažno građansko društvo s tradicijom demokratske participacije“.
 
 
 

Po završetku predavanja uslijedila su pitanja čime je otvorena zanimljiva diskusija prisutnih sa profesorom koji je odgovarao veoma jasno i obrazloženo na tematiku koja je podijelila publiku na više suprostavljenih mišljenja.
 
 
Ivana Stanković

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...