Preskoči na glavni sadržaj

JEZIK I MEDIJI - tribina o hrvatskom jeziku

U sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatskog jezika, održana je druga po redu tribina o hrvatskom jeziku pod nazivom „Jezik i mediji“ u čitaonici Narodne knjižnice Grad. Tribinu je vodila sveučilišna profesorica doc.dr.sc. Katja Bakija, a gost je bio poznati televizijski voditelj i urednik na HRT-u Đurica Drobac.

(izvor fotografije: Vedran Levi) 
 
Cilj tiribine bio je osvijestiti građane o pravilnoj upotrebi hrvatskog standardnog jezika u svim javnim djelatnostima, a posebice u medijima. Također, govorilo se o ulozi i utjecaju medija u oblikovanju hrvatske jezične svijesti i kulture.



(izvor fotografije: Vedran Levi)


"HRT kao nacionalna televizija ima obvezu promovirati i štititi hrvatski jezik", istaknuo je Drobac. Također je spomenuo da HRT kao javni servis ima kvalitetnu Službu za govor i jezik te da mu uvijek na raspolaganju stoje dva lektora i jedan fonetičar. Isto tako jezik smatra glavnim alatom novinarstva.
 
(izvor fotografije: Vedran Levi)

Posebno se osvrnuo na odgovornost javne televizije u odnosu na komercijalne. Komercijalnim televizijama zamjera slang“, odnosno jezik ulice kojeg koriste kako bi privukle veći broj gledatelja. To ističe velikim problemom jer bi po njegovom mišljenju, svaka televizija, bila ona komercijalna ili javna, trebala biti stup zaštite hrvatskog jezika.

Ono što smatra zanimljivim su naglasci. Pojašnjava kako nema univerzalnog zakona kojim bi fonetičari riješili brojne dileme oko izgovora određenih riječi. Stoga tvrdi da su lokalizmi nekada i dozvoljeni. No, kada je riječ o lektorima, pravila su jasna - bez njihovog odobrenja ništa ne može biti objavljeno.

(izvor fotografije: Vedran Levi)
 
 
Drobac se prisjetio 70-ih i 80-ih godina hrvatskog novinarstva te standarda kojeg su uvele tadašnje televizijske zvijezde poput Helge Vlahović te tvrdi kako bi im svi trebali težiti, ali kako kaže, sumnja da će itko ikada dosegnuti tu razinu.
Za kraj se dotaknuo novih medija i utjecaja globalizacije koji po njegovom mišljenju najviše ugrožavaju jezik. Zaključuje kako je nužno uvesti kontrolu u objavljivanju, pogotovo u novim medijima, a to se jedino može postići zakonskim regulativama. U protivnom, izrazio je zabrinutost za budućnost hrvatskog jezika.
 
 
Daniela Čotić


Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.