Preskoči na glavni sadržaj

KORONAVIRUS ILI VIRUS USTALJENOG NEDOSTATKA LJUDSKE HUMANOSTI?


Zadnjih, moglo bi se reći, dva mjeseca planetom vlada ludost koju je izazvao Koronavirus ili Covid 19. Ova pomahnitala ludost je izazvala takvu atmosferu kao da je to prva bolest u ljudskoj povijesti. Društvo je zgroženo simptomima bolesti, pogođeno brojem smrtnih slučajeva, ali naša osjetila kao da su konkretizirana prema točno određenoj energiji. Pa hej, ljudi?! Korona se nije u društvu pojavila prije 2 mjeseca, ona je tu konstantno. Koliko djece u Africi svakodnevno iznenada umre zbog gladi, prevelikom opteretnošću fizičkog rada, zarazom bolesti koju oni ne mogu liječiti jer nemaju primarnu zdravstvenu skrb. Osjeća li zajednica vapaj tog djeteta s drugog kraja svijeta jer njegov nevini život može završiti svakog trena. I dok sa strepnjom živi te trenutke znajući možda već unaprijed svoju sudbinu, svaki novi trenutak mu je bolan i iscrpljujuć. Afrika je društvu odveć poznata i pojedinci su tijekom školovanja i donirali određeni novac za Afriku, ali takvo stanje koje se odvija u Africi uzima se kao normalno. A svaki dan kruže vijesti koliko je ljudi izgubilo bitku s tamošnjim načinom života. Ali ne. Veliki igrači od njih nemaju koristi. Naravno, zbog korona virusa će patiti gospodarstvo, turizam i ostale komponente koje ovom kapitalističkom društvu donosi ono što mu je najslađe, a to je što drugo, nego novac. No, je li kolektiv dovoljno i empatičan kada vidi ljude u našoj neposrednoj okolini? Koji su također zaraženi neželjenim virusom neimaštine, mentalnih oboljenja kao i drugih? Ili participacija mora biti probuđena tek kad se spozna da bilo tko može biti zaražen pa se preplaši za vlastiti život. Evo odgovora: tek kad je probuđen strah za opasnost po vlastiti život, onda se kolektiv angažira misleći da se izolacijom i redovitom higijenom može zaštiti. Ali ne može se zaštiti. Jer društvo je već zaraženo preokupiranošću za vlastitu egzistenciju, svoje interese i pomalo ljudske sebičnosti. Čast iznimkama. Daljnje širenje takvog virusa počinje od svakoga ponaosob. Tek kad društvo razvije empatičnost i razumijevanje za svijet u kojem živi i učini jednu lijepu gestu za one članove društva kojima je uistinu potreban, virus ustaljenog nedostatka ljudske humanosti bit će zaustavljen. Krenimo!


Josipa Čović

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...