Preskoči na glavni sadržaj

Dolina Neretve – plodni dragulj hrvatskog juga

 Ovu zelenu dolinu na močvarnom području rijeke Neretve je teško opisati samo riječima,
teško je dočarati njene ljepote samo pukim tvrdnjama, definicijama i činjenicama. Dok sami
ne vidimo ta zelena prostranstva i mješavinu krša, mora, plodnog tla i bogatstva flore i faune
teško je prenijeti, a kamoli opisati njene ljepote.
Dolina Neretve najznačajnija je po njenoj rijeci Neretvi koja izvire u južnom dijelu susjedne
Bosne i Hercegovine gdje najvećim dijelom i protječe. Rijeka formira ušće u obliku delte koja
je jedina prava delta u Hrvatskoj koje je ujedno i bogato poljoprivredno područje. Dolina
neretve zauzima površinu od oko 12.000 hektara koje je prepuno biljnog i životinjskog života,
mogu se pohvaliti sa bogatom ornitološkom zbirkom od čak 340 vrsta ptica koja se nalazi u
Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću.


 Ono po čemu je Dolina popularna je proizvodnja agruma, točnije mandarina, oko 1.5
milijuna zasađenih stabala mandarine u dolini nude kvalitetne proizvode koji se distribuiraju
širom Lijepe naše pa čak i van granica države. Osim mandarina u dolini se nalaze i razne
druge voćke, razne sorte maslina, vinove loze te brojne vrste povrća koje ljudi uzgajaju za
osobne potrebe ali i u svrhu prodaje.

 

Još jedan od obilježja Doline je natjecanje Maratona lađa, sportski a ujedno i turistički
spektakl koji se obilježava drugom subotom u kolovozu svake godine još od 1998. godine. To
je natjecanje u kojem ekipe od 18 članova upravljaju autohtonim neretvanskim plovilima
točnije „lađama“, od Metkovića pa sve do Ploča. S prosjekom od 30 ekipa svake godine to je
jedno od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj koja privlači veliki broj posjetitelja.
Ovaj kraj je specifičan po suživotu ljudi s prirodom, može se osjetiti važnost rijeke Neretve,
od hrane i vode koju daje, do povezanosti s Jadranskim morem. Dolina je predviđena za
zaštitu u obliku parka prirode, iako ima podijeljenih mišljenja oko te inicijative zasigurno će
se odlučiti ono što je bolje stanovnicima Doline.

Dino Ćerlek

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
95 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...
Objavi komentar
Pročitajte više