Preskoči na glavni sadržaj

BADNJI DAN U KONAVLIMA

Badnji dan već tradicionalno se slavi u Konavlima i označava posebnu pripremu za Božić i Kristovo rođenje. Na Badnje jutro kiti se bor i kuća. Domaćice se već od ljeta  pripremaju za slastice te odvajaju najbolje smokve i sastojke za Božične kolaće; kontonjatu i mantalu.miris bakalara prostire se cijelom kućom od jutra, jer se na Badnji dan od davnih vremena strogo posti. Nakon tradicionalnog ručka zasladi se priklama i vinom te se nastavlja s pripremama za Božić.

Nekoliko dana prije Božića muški ukućani su bili zaduženi za branje badnjaka koji se na Badnju večer unosio u kuću. Što je veći bio badnjak, to je bio veći ponos svih ukućana, jer se smatrala da je kuća bila uglednija što je bio veći badnjak. Ako nije bilo muškoga u kući, za branje je bio zadužen susjed. Žene u kući su morale pripremiti kuću za unošenje badnjaka, te se zbog toga kuća temeljito čistila. Kad bi se na Badnje veče zapucalo iz pušaka žene su znale da se unosi te su se svi okupljali oko ognja. Unosio ga je mladić iz kuće, te tada predao domaćinu koji ga je spremao uz ognjište govoreći: „Dobra večer i nazdravlje vam Badnje večer i Božić sutra. Ej, sretniče, dobro nam došo.“ Zatim je domaćin stavljao badnjak iza vatre na grane masline ili lovorike, te ga zalijevao vinom kako bi ga blagoslovio i u čast roda vinove loze iduće godine. Dok se kod nekih obitelji badnjak blagosljivljao samo krštenom vodom i grančicom ružmarina. Nakon toga svi ukučani nazdravljaju časom vina i mole za zdravlje svih.  

Tradicionalna kolenda nezaobilazna je i u Konavlima. Obilaze se susjedi, prijatelji, pjevaju Božične pjesme i kolenda, trata se priklama.  Djeca također idu u kolendu,domaćice ih s radošću primaju u svoje kuće i po običaju dobivaju jabuke, naranče te se svi zajedno vesele blagdanima koji su ispred njih. Navečer, nakon što su gotove sve pripreme cijela obitelj ide na svečanu ponoćku.

I danas, brojni Konavljani nastoje održati tradiciju i sačuvati brojne običaje koje su nasljedili od svojih predaka.  Iako je ova godina neuobičajena po svemu, Badnjak će se proslaviti tradicionalno, u malo užem krugu obitelji



Lucija Trković


 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...