Preskoči na glavni sadržaj

Izložba „Svijetlo mratinijih noći“

Načelnik Božo Lasić je otvorio izložbu pod nazivom „Svijetlo mratinijih noći“ u Zavičajnom muzeju Konavle 03.12.2020. Tijekom izložbe će biti izloženi primjeri konavoske materijalne kulturne baštine.

Posjetitelji će moći vidjeti i pregledati kompletnu etnografsku zbirku konavoskih vezova, poprsnica i orukavlja. U izložbi je prisutno 300-ak primjeraka poprsnica i orukavlja koji su proizvedeni u 19. i 20. stoljeću. Izložene poprsnice i orukavlja su ogledni presjek razvoja konavoskog rukovodstva i života njihovih vezilja.

Dio izložbe će ostati u stalnom izlogu dok će veći dio primjeraka biti pohranjen. Zbog svoje osjetljivosti na svijetlo, posjetiteljima će biti uručene male lampice za pregled izloženog kulturno-materijalnog dobra. Izloženi primjerci, te ukupna etnografska zbirka Zavičajnog Muzeja Konavle, su pod zaštitom od strane Republike Hrvatske kao nematerijalna kulturna dobra.

Izložbu je otvorio načelnik općine Konavle, Božo Lasić. U svojoj izjavi se zahvalio svim djelatnicima i djelatnicama Muzeji i Galerije Konavala. Istaknuo je da Muzeji i Galerije Konavala postoje da očuvaju tradiciju i opstojnost Konavoske kulture i života. Lasić se osvrnuo i na situaciju koronavirus krize te je usporedio sa razdobljem Domovinskog rata u Konavlima. Lasić se zahvalio i svim zaposlenicima Doma za starije i nemoćne Konavle na njihovom predanom radu u ovim teškim vremenima.

Izložba je u sklopu projekta Part-Her. Part-her je projekt Europske Unije sa ciljem podizanje participativnog vrednovanja kulturne baštine.

Izložba je otvorena do 04. lipnja 2021. Sve dodatne informacije možete pronaći na službenim stranicama i Facebook stranici Muzeji i Galerije Konavala.


(Izvor slika za izložbu Svjetlo mratinjiih noći: Muzeji i Galerije Konavala)



Mislav Arbulić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...