Preskoči na glavni sadržaj

PRVOAPRILSKA ŠALA

(shutterstock)



Tradicija prvoaprilske šale ne poznaje ni dobne ni rasne a ni spolne prepreke. Prvi travanj je jedan dan u godini kad mašta svake osobe radi punom parom u nadi da će njene žrtve pasti u novoj bezazlenoj smicalici.

Vjeruje se da je ovaj mali praznik postao popularan 1700-tih godina u Engleskoj ali se vjeruje i da njegova tradicija i prva spominjanja sežu do 14-og stoljeća.

Ako se pitaju povjesničari, reći će da ova tradicija datira iz 1582. kada su Francuzi prešli s Julijanskog na Gregorijanski kalendar pa je nekadašnji 1. siječnja postao 1. travnja. Zbog problema koji su nastali, pogotovo oni problemi oko novog obilježavanja Nove godine, Francuzi su još neko vrijeme doček slavili 1. travnja. Upravo zbog te situacije, ostatak svijete prozvao ih je travanjskim budalama ili prevedeno na engleski april's fool, odakle i potječe današnji naziv.

Ova teorija o budalastim Francuzima dovodi se u pitanje, jer postoji još jedna. Ta teorija kaže da su se prvoaprilske šale prvi put spomenule 1392. godine u djelu „Kanterberijske priče“  engleskog književnika Geoffreya Chaucera. Još jedna od teorija kaže da je prvog travnja jedna mlada 16-ogodišnjakinja dogovorila tajni ljubavni susret s francuskim kraljem Henrikom IV. Kralj koji je bio sklon ženama općenito pošao je na dogovoreno mjesto samo da bi se razočarao kada je ugledao svoju suprugu, Mariju de' Medici, umjesto mlade neznanke što možda predstavlja kralja kao ultimativnu žrtvu neslane šale.

Jedno se može sa sigurnošću reći, mediji danas uveliko pomažu u širenju i objavljivanju smicalica. Tako neke od najboljih šala imale su upravo medijske kuće i njihovi zaposlenici a namijenjene su bile masama.

Jedne godine britanski BBC je objavio vijest kako njihov voljeni Big Ben postaje digitalan. Tu su i poznate šale o rekordnom urodu špageta u Švicarskoj, prestanak Zemljine gravitacije koju su mogli svi osjetiti, izmišljena turistička zemlja te maratonac koji trči 26 dana.

Koliko god se ove šale činile smiješnima i „providnima“ mnogi su zvali medijske kuće tražeći objašnjenja ili su pak davali potvrde kako su i sami svjedočili temi šale.

Teško je odrediti pravo porijeklo ove tradicije jer je zaista teško odlučiti koja je tradicija prva ali i istinita. Za svako pojašnjenje može se lako povjerovati da je riječ o nekoj staroj prvoaprilskoj šali namijenjenoj za buduće istraživače i čitatelje.

Stoga je vrlo lako povjerovati da je možda i ovaj članak samo jedna mala prvoaprilska šala.

ARNELA OVČINA 

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.