Preskoči na glavni sadržaj

ČITAJU LI SE JOŠ KNJIGE U HRVATSKOJ

(Pixabay)


Knjiga kao nositelj znanja značajno je utjecala na razvoj ljudske civilizacije kroz povijest, posebice njezin utjecaj je jačao izumom Gutenbergova tiskarskog stroja sredinom 15. stoljeća. Do tada knjige su bile iznimno rijetke i vrijedne, samim time rezervirane za elitu, a prepisivale su se ručno u samostanima s obzirom da su u to doba svećenici bili jedni od rijetkih koji su čitali i pisali.

Drastičnim povećanjem pismenosti i pojačanom urbanizacijom od sredine 19. stoljeća pa sve do danas, ova publikacija je igrala ključnu ulogu u informiranju, edukaciji i zabavljanju ljudi koji su rado u slobodno vrijeme čitali. Posebice se ističe doba masovnog čitanja romana u Engleskoj kad su radnici išli vlakovima na posao te su za vrijeme dugih putovanja upravo čitali romane kako bi im vrijeme brzo prošlo. Uspoređuje li se današnja slika istog prizora uvidjelo bi se da umjesto knjige, ljudi uglavnom drže mobitel u rukama, a nerijetko i slušalice u ušima bilo da slušaju glazbu ili omiljeni podcast. 

 

Trenutno stanje čitanje knjiga u Hrvatskoj

Prema Istraživanju o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj u 2021. je 45% ispitanika pročitalo barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana. Zanimljivo je da se tijekom deset godina istraživanja, trend čitanja zadržao oko brojke od 50%, uz blage oscilacije iz godine u godinu. Neki ovaj trend sagledavaju kao stagnaciju čitanja te je sukladno tome Vlada Republike Hrvatske proglasila 2021. godinu čitanja zbog čega je putem različitih medija nastojala potaknuti ljude posebice mlade da čitaju. Gledajući razloge nečitanja kod mladih, navode se nedostatak vremena, motivacije te viđenjem sebe kao čitatelja. Uspoređuje li se poruke kampanje poticanja na čitanje i razloge nečitanja, uviđa se nedosljednost. U kampanji su ljudi iz javnog života pričali što njima znači čitanje knjiga pritom navodeći dobrobiti, a s druge strane mladi ne čitaju ne zato što ne znaju za njezine prednosti, već zbog gledanja na knjigu kao nešto što je rezervirano za elitu, što zahtjeva previše vremena, a na kraju krajeva što je vrlo daleko od njih samih. 


(Izvor: istraživanje o čitanju i kupovini knjiga u Hrvatskoj)


 

Koji se žanrovi najviše čitaju?

Još uvijek se za osobu koja se smatra mudrom i inteligentnom kaže u narodu da je „načitana“ što dovoljno govori koliko je knjiga važna kao izvor mudrosti, dubljih misli, a time i informacija. Naravno ne služe sve knjige kako bi poboljšale introspekciju i znanje o pojedinim temama, neke se isključivo pišu za zabavu, a tako je isto bilo i kroz povijest kada su se pisali viteški romani, poezija ili zapisivale usmene predaje. Danas od samih tipova žanrova koji se čita u Hrvatskoj predvode detektivski romani, a zatim kaskaju science fiction, ljubavni i povijesni romani te duhovne knjige. Uspoređuju li se s čitanosti u Americi, žanrovski su praktički identični jedino što Amerikanci daju nešto veći značaj povijesti, biografijama i kuharicama. Stoga i danas knjiga za većinu više služi za razbibrigu nego za intelektualno uzdizanje. 

 

Elektroničke i audio knjige

S obzirom na radikalne promjene koje se događaju u svim industrijama zbog velike digitalizacije, isto tako je zahvatila i nakladništvo. Samim time danas su knjige postale dostupne u elektroničkom obliku, ali i u zvučnom obliku kao audio knjige. Bez obzira na sve lakšem, bržem i povoljnijem pristupanju, ipak se nije promijenila veličina publike koja čita, već samo se mlađa populacija više okreće elektroničkim izdanjima s obzirom na vlastite obveze bilo da je riječ o čitanju lektira ili traženja literature za seminarske radove. Problem samog čitanja s računala, tableta ili drugih ekrana jest da se ne može toliko dugo čitati veći sadržaji što je zapravo sama svrha knjige kao publikacije koja zahtjeva da se izdvoji više vremena. Prelazak na audio knjige nije uspjelo isto omogućiti, jer se teže skoncentrirati na ono što se čuje nego ono što se vidi. 


(Pixabay)


 Znate li osobu koja čita knjige?

Istraživanja pokazuju konstantnost čitanja knjige u skoro 50% populacije, u vrijeme kada su svi preopterećeni obvezama i kada se nema vremena (a ni strpljenja) pročitati nešto duži napis na portalima.  Ipak najzanimljiviji podatak koji se iskrao na kraju jest koliko ispitanika u Hrvatskoj zna ljude koji redovito čitaju knjige i pokazalo se da 42% zna jako malo njih, dok 14% poznaje. Ovo pokazuje da osobe koje čitaju ili su zamijenili knjigu za društvo (što se često događa kod introvertiranih osoba) ili su lagali odnosno loše procijenili koliko zapravo čitaju te da je aktivnost poput čitanja knjiga nešto što je znanstvena fantastika za prosječnog građana iako mu je to jedan od najdražih književnih žanrova.


Marin Šućur

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
37 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada
296 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
227 komentara
Pročitajte više