Preskoči na glavni sadržaj

Savjeti kako jesti zdravije

 

(Cezar salata s krutonima zdrav je i hranjiv obrok )

Zdrava prehrana je osnova zdravog tijela. Ne postoje zabranjene namirnice niti se treba držati podalje od određene hrane. Tajna zdrave prehrane je u balansu. Kocka ili red čokolade neće ništa pokvariti. Poanta je osjećati se bolje, imati više energije i poboljšati si stanje uma.

Naizgled možda nebitna, ali zapravo jedna od najvažnijih promjena je piti više vode. Manjak vode dovodi do umora, gubitka energije i glavobolja. Više vode će riješiti sve te probleme i pomoći tijelu u rješavanju otpada i toksina. Također će napuniti želudac pa će smanjiti apetit i unos hrane tijekom sljedećeg obroka te neće doći do prejedanja. No najvažnije je piti vodu umjesto drugih napitaka. To će drastično smanjiti unos šećera i kalorija.

Pripremanje obroka kod kuće može pomoći u kontroliranju što točno se konzumira. Koje namirnice i količina je bitna u praćenju proteina i nutrijenata. Naravno, ne treba ne jesti u restoranima, ali treba smanjiti kupovanje gotove hrane pune aditiva i dodatnih šećera.

(Zdravi krekeri  sa sjemenkama najjednostavnija su užina za pripremiti)

Isprobavanje novih recepata može biti zanimljivo iskustvo. Kuhanje novog zdravog recepta bar jednom tjedno može promijeniti unos hrane i hranjivih tvari te dodati nove i zdravije recepte rutini. Također je dobra ideja eksperimentirati s već omiljenim jelima pokušavajući napraviti zdraviju verziju različitim sastojcima i začinima. Odlična prednost kuhanja samom sebi je što se bilo koje jelo može prilagoditi vlastitom ukusu.

Treba odvojiti vremena za jesti, a ne jesti s noga i u brzini. Dokazano je da što se brže jede, veća je šansa da će se pojesti previše. Tijelu treba 20ak minuta da bi poslalo signal da je želudac pun i najeden. Kad se jede u brzini signal ne stigne doći do mozga te se nepotrebno pojede previše.

Dodavanje više proteina jelima može napraviti veliku razliku. Proteini će više smanjiti glad nego visokokalorična hrana. Također pomaže pri zadržavanju mišićne mase i gubljenju kilograma. Dobri izvori proteina su mliječni proizvodi, orasi, maslac od kikirikija, jaja, grah, nemasno meso i mnogi ostali.

(Rezanci s povrćem savršena su večera za ljude koji su stalno u pokretu)

Treba se kloniti dijetalne hrane jer ona može biti veoma varljiva. Hrana „bez masnoće“, „smanjenih masti“ ili „niskokalorična“ zvuči kao zdravija verzija, ali kako bi se nadoknadio izgubljeni okus i tekstura, dodaju se šećeri i drugi sastojci. Stoga dijetalne namirnice na kraju sadrže više šećera a nekad i više kalorija.

Visoko obrađena ulja od sjemenki i biljnog ulja osnovna su namirnica svakog kućanstva. Takva ulja su bogata omega 6 masnim kiselinama, a imaju nizak udio omega 3 za zdravlje srca. To je povezano s kroničnim bolestima npr. bolesti srca, rak osteoporoza i autoimuni poremećaji. Trebalo bi zamijeniti takva ulja za alternative kao što su maslinovo ulje ili kokosovo ulje. Još bolje bi bilo hranu peči umjesto pržiti.

Nije važno samo što se jede nego i kada. Najbolje je jesti manje obroke tijekom dana kako bi se održavala energija cijeli dan. Uz to treba izbjegavati jesti kasno navečer te će jedenje večere ranije pomoći u regulaciji težine.

Kristina Sentić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.