Tjelovježba je
bitna za održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja. Ona održava tijelo jakim,
potiče opuštanje i jača sposobnost prevladavanja mentalnih stresova koji su
česti u vrijeme ispitnih rokova.
Početak svibnja
tradicionalno je rezerviran za obilježavanje posebnog dana namijenjenog
tjelesnoj aktivnosti. Glavni cilj je podignuti svijest što većeg broja ljudi o
velikoj važnosti tjelesne aktivnosti i redovitog vježbanja. Opće je
poznato da tjelesna aktivnost pozitivno utječe na zdravlje čovjeka, te osigurava
bolji i kvalitetniji život. Prema istraživanjima, vrijeme i nedostatak volje su studentima glavni
problemi kada se spomene tjelovježba, jer sa svim obvezama rijetko tko uspije
vježbanje uvrstiti među prioritete.
Vježbanje
može biti zabavno
Postoji mnogo
načina obavljanja tjelesne aktivnosti i toliko različitih aktivnosti, a neke od
njih nisu ni naporne, te su veoma zabavne. Pod tjelesnom aktivnošću
podrazumijeva se bilo kakav mišićni napor koji rezultira energetskom potrošnjom
većom od one u stanju mirovanja, a to uključuje hodanje, trčanje, vožnju
biciklom, vrtlarenje, kućanske poslove, ples, planinarenje i različite
sportove. Osnovno pravilo, podržano od strane Američke organizacije za
studentsku sportsku medicinu (ACSM) i Američke organizacije srca (AHA) je 150
minuta umjerenog aerobnog treninga ili 75 minuta intenzivnog kardio treninga
tjedno.
Fakultet ne
smije biti izlika
Velik broj
studenata upisuje fakultet u drugom gradu. To dovodi do promjene načina života,
te je napuštanje određenih zdravih navika neizbježno. Domaću kuhinju studenti
zamjenjuju obrocima u menzi i pekarama, a često jedina „tjelovježba“ postaju
vikend izlasci. Također, ispitni rokovi mogu biti vrlo stresni, a sjedilački
način života koji studente veže za stolicu u vrijeme ispitnih rokova i povećana
konzumacija hrane, najgora su kombinacija. Stručnjaci kažu da jednom stečene
takve navike, koje su ujedno i vrlo štetne za mlad organizam, ostaju za cijeli
život. Ipak, uz sve obveze potrebno je misliti i na zdravlje, jer ono je najvažnije.
Tjelovježba
ne mora biti skupa
Sa studentskim
budžetom vjerojatno ne možete priuštiti osobnog trenera, a možda čak ni
članarinu u teretani, ali ni to ne smije biti izlika. Vježbati se može potpuno
besplatno, jer danas se na internetu može pronaći baš sve; od članaka o
vježbanju i zdravoj prehrani, do YouTube videa za različite razine vježbanja.
Ako ne želite vježbati sami, pokušajte nagovorite cimericu/cimera, curu/dečka
ili bilo koga drugog iz svoje okoline da bude vaš partner za vježbanje. Vježbanje
u dvoje je zabavnije!
I primarius
doktor medicine Vitomir Metličić iz KBC Split, slaže se da je tjelovježba
izuzetno bitna. U razgovoru je otkrio da tjelesna aktivnost može poboljšati
koncentraciju, a to je nešto što sigurno svi studenti žele, posebno u vrijeme
ispitnih rokova.
Za početak, koliko je kretanje odnosno tjelesna aktivnost bitna za zdravlje?
Kretanje je izuzetno bitno za zdravlje. U modernom društvu i vremenu intenzivnog tehničkog napretka, čovjek se sve manje kreće što ima izrazito negativan utjecaj na njegovo zdravlje. Zato se treba kretati i nastojati što više ići u prirodu. Ali, ako nismo u mogućnosti ići u prirodu, što bi bilo idealno, dobro je prošetati i gradom. Većina današnje populacije nažalost se ne bavi aktivno sportom, ali svako kretanje, pa i obična „mala“ šetnja od nekoliko stotina metara je veliki stvar za tijelo i zdravlje.
Koji su povoljni učinci tjelesne aktivnosti?
Ima ih stvarno mnogo, moglo bi se satima pričati, ali po mom mišljenju ključne zdravstvene koristi od tjelesne aktivnosti su niži rizik od: povišenog krvnog tlaka i moždanog udara, povišenog kolesterola, bolesti dišnog sustava, šećerne bolesti, raka. Također tjelesnom aktivnošću, smanjujemo i održavamo optimalnu tjelesnu težinu, smanjujemo udio masti i povećavamo mišićne mase što direktno povećava samopouzdanje. Smanjujemo hormon stresa kortizol, a povećavamo nivo hormona zaslužnog za osjećaj sreće i energije, što dovodi do smanjenog umora i poboljšanja raspoloženja.
Za studente pamćenje i koncentracija su izrazito važni. Pa kako to tjelesna aktivnost utječe na pamćenje i koncentraciju?
Vježbanjem mišića, vježbamo i mozak. U posljednje vrijeme sve češće se govori o trenutnom utjecaju povećane količine kisika, koja u tijelo stiže tijekom vježbanja, na funkcije u mozgu. Čitao sam jednu studiju u kojoj su sudjelovale dvije grupe studenata. Pokazalo se, da je grupa koja je prije testa trčala sprint za 20 posto brže pamtila nove riječi od grupe koja se prije testa odmarala. Bolje učenje i pamćenje nakon vježbanja objašnjava se uspostavljanjem boljih veza između moždanih ćelija.
I za kraj, nakon svih dobrih savjeta, koliko se Vi dnevno krećete? Držite li se i Vi svojih savjeta ili?
Zbog svojih profesionalnih obveza, ograničen sam s vremenom, ali unatoč tome, preko tjedna prošećem dnevno i do 6 kilometara.
Antonia Burica
Primjedbe
Objavi komentar