Preskoči na glavni sadržaj

Župska kultura

Župa dubrovačka ima bogatu i raznoliku povijest, od samog početka pa sve do danas uvijek se držalo do tradicije i običaja. Župljani su sačuvali  svoju bogatu narodnu baštinu, narodne običaje, folklor, narodnu nošnju i nakit. Župski nakit je raskošan, bogat zlatom i biserima kojega su župske žene ponosno nosile, čuvale i prenosile s generacije na generaciju. Najpoznatiji komad nakita je kolarin, župska ogrlica koja se sastojala od 6 ili 12 filigranski izrađenih pozlaćenih zrna, privjesak je uglavnom bio ili zlatni križ ili srce. Između zrna su neke kolarine imale strukove crvenih koralja.


Izvor fotografije: dubrovački muzeji


Izvor fotografije: dubrovački muzeji


Ženska narodna nošnja odisala je jednostavnošću i elegancijom.  Sastojala se od bijele platnene košulje, lanete s motivom ruža, preko koje se oblači haljetak preklopljen na prsima preko kojega dolazi marama od šarene svile ili šanžan-tafta, zatim suknja od šarenog delena koju su širile jedna ili nekoliko podsuknja i svilene pregače. Danas su šarenu suknju zamijenile jednobojne, modra, smeđa ili maslinasta. Kosa je bila začešljana uz lice, podijeljena u dvije pletenice, ovijene oko glave i učvršćene trakom. Žene koje nisu bile udane na glavi su imale samo pletenice, dok su udane žene glavu pokrivale maramom folklornog uzorka učvršćenu zlatnim iglicama.

 

Izvor fotografije: TZ Župa dubrovačka

Muška nošnja bila je zlatom izvezena, a muškarci odjeveni u tu robu zovu se zlatari. Svečana muška nošnja sastoji se od širokih hlača od modrog sukna, skupljene u struku koje tek pokrivaju koljena. Na platnenu bijelu košulju oblači se prsluk preklopljen na prsima i preko njega kratki haljetak s rukavima i na kraju još jedan prsluk od finog crvenog kupovnog sukna ili baršuna, ukrašen pločama, vezom od pozlaćenog srebra i filigranskom dugmadi. Za širokim svilenim pojasom oko struka zataknuto je oružje: nož, kubure, handžari, manji nož na srebrnom lancu kao ukras nošnji. Na nogama duge bijele pamučne čarape preko kojih se nose crvene suknene dokoljenice bogato ukrašene srmenim vezom, gajtanima i s po dvanaest pločastih kopča. Na glavi su nosili crvenu kapu s modrom svilenom kitom, a na nogama crvene kožnate papuče.


Izvor fotografije: TZ Župa dubrovacka



Petra Herceg

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.