Preskoči na glavni sadržaj

Župska kultura

Župa dubrovačka ima bogatu i raznoliku povijest, od samog početka pa sve do danas uvijek se držalo do tradicije i običaja. Župljani su sačuvali  svoju bogatu narodnu baštinu, narodne običaje, folklor, narodnu nošnju i nakit. Župski nakit je raskošan, bogat zlatom i biserima kojega su župske žene ponosno nosile, čuvale i prenosile s generacije na generaciju. Najpoznatiji komad nakita je kolarin, župska ogrlica koja se sastojala od 6 ili 12 filigranski izrađenih pozlaćenih zrna, privjesak je uglavnom bio ili zlatni križ ili srce. Između zrna su neke kolarine imale strukove crvenih koralja.


Izvor fotografije: dubrovački muzeji


Izvor fotografije: dubrovački muzeji


Ženska narodna nošnja odisala je jednostavnošću i elegancijom.  Sastojala se od bijele platnene košulje, lanete s motivom ruža, preko koje se oblači haljetak preklopljen na prsima preko kojega dolazi marama od šarene svile ili šanžan-tafta, zatim suknja od šarenog delena koju su širile jedna ili nekoliko podsuknja i svilene pregače. Danas su šarenu suknju zamijenile jednobojne, modra, smeđa ili maslinasta. Kosa je bila začešljana uz lice, podijeljena u dvije pletenice, ovijene oko glave i učvršćene trakom. Žene koje nisu bile udane na glavi su imale samo pletenice, dok su udane žene glavu pokrivale maramom folklornog uzorka učvršćenu zlatnim iglicama.

 

Izvor fotografije: TZ Župa dubrovačka

Muška nošnja bila je zlatom izvezena, a muškarci odjeveni u tu robu zovu se zlatari. Svečana muška nošnja sastoji se od širokih hlača od modrog sukna, skupljene u struku koje tek pokrivaju koljena. Na platnenu bijelu košulju oblači se prsluk preklopljen na prsima i preko njega kratki haljetak s rukavima i na kraju još jedan prsluk od finog crvenog kupovnog sukna ili baršuna, ukrašen pločama, vezom od pozlaćenog srebra i filigranskom dugmadi. Za širokim svilenim pojasom oko struka zataknuto je oružje: nož, kubure, handžari, manji nož na srebrnom lancu kao ukras nošnji. Na nogama duge bijele pamučne čarape preko kojih se nose crvene suknene dokoljenice bogato ukrašene srmenim vezom, gajtanima i s po dvanaest pločastih kopča. Na glavi su nosili crvenu kapu s modrom svilenom kitom, a na nogama crvene kožnate papuče.


Izvor fotografije: TZ Župa dubrovacka



Petra Herceg

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
95 komentara
Pročitajte više

Preporuka: Najbolje od Stephena Kinga

Foto: screenrant.com Stephen Edwin King , poznat i kao "američki kralj horora", najprodavaniji je autor horor i triler žanra u svijetu i najuspješniji američki pisac ikad. Rođen je 21. rujna 1947. u Portlandu, u državi Maine. Rano djetinjstvo mu je obilježio odlazak oca koji je, pod izgovorom da ide kupiti cigarete, otišao i ostavio Stephenovu majku, Nellie Ruth Pillsbury, da se sama brine o njemu i posvojenom bratu Davidu. Zbog financijskih poteškoća bili su se prisiljeni često seliti, sve do 1958. kad se Nellie Ruth vraća u Maine da bi se brinula o bolesnim roditeljima. Još od djetinjstva pokazao je veliki interes za pisanje, pa je tako pisao kratke priče za razne fanzine, među ostalim i Dave's Rag – novine koje je pokrenuo sa bratom Davidom u nadi da će prodajom pomoći majci sa financijskim problemima. 1966. upisao je studij engleskog jezika na Sveučilištu Maine u Oronu, gdje je pisao tjednu kolumnu King's Garbage truck za studentske novine, te slao k...
3 komentara
Pročitajte više

Imena kao odraz kulture: Posebnost, snaga i elegancija

  Ime nije samo niz slova, već nosi mnogo dublje značenje, povezuje s porodicom, tradicijom i identitetom. O tome kako ime može postati i dio osobnosti govori  studentica druge godine Fakulteta za medije i odnosa s javnošću,  Nera Balta. (izvor: privatna arhiva Nera Balta) Koliko često srećete osobe s istim imenom? Iskreno, veoma rijetko. Čula sam za nekoliko njih, ali to su uglavnom ljudi iz drugih gradova ili zemalja. Moje ime je specifično i to mi je drago. Ono je dio mog identiteta i daje mi osjećaj posebnosti. Koje je značenje vašeg imena? Moje ime dolazi od latinske riječi ''nox'' što znači noć ili tamna, a u arapskom označava rijeku ili vodeni tok, simbolizirajući prirodu, jasnoću i snagu. Zanimljivo je da i u starom Rimu Nera bila božica rijeka i izvora. Kako se osjećate s obzirom na tu rijetkost? Kada imate ime koje nije često ljudi ga odmah primijete i lakše ga zapamte. Događalo mi se da me ljudi brže upamte upravo zbog imena. To mi daje priliku da ...
Objavi komentar
Pročitajte više