Preskoči na glavni sadržaj

AHOJ, SLOVENSKO!

Sve je počelo jako dugom vožnjom vlakom. Treba zahvaliti svim hrvatskim vlastima što posljednjih trideset godina nisu ulagali u željezničku insfrastrukturu, stoga se vlakom iz Splita do Bratislave putuje ni više ni manje nego sedamnaest sati. Srećom, postoje spavaće kabine, ali i one su same po sebi lutrija, jer nitko ne zna tko će ga dopasti na susjednim krevetima, no za 40 eura koliko košta putovanje u jednom smjeru, ne može se ni očekivati ništa bolje.

Bratislava je bila samo usputna stanica do konačnog odredišta, malog i simpatičnog gradića zvanog Trnava. Grad je to bogate povijesti, opasan zidinama, koje iako ni blizu ekstravagantne kao dubrovačke, u prošlosti su imale i odradile svoju ulogu. Danas je Trnava sjedište nadbiskupije, u Slovačkoj je poznata kao "Mali Rim" zbog brojnih sakralnih objekata koje vidite gdjegod uputite pogled

 

Centar Trnave, foto: Ivan Amižić

Dolaskom u Slovačku, bližio se kraj rujna, dok ljudi u Hrvatskoj još masovno pohode plaže, Slovaci iz ormara vade jakne. Od svega, najveći šok bio je naviknuti se na vrijeme, no tek tada se shvati koliko je sunce dragocjeno te koliko ga oni koji ga imaju najviše uzimaju zdravo za gotovo.

Slovačka kao zemlja, koja je također drugi dio prošlog stoljeća bila komunistička (u zajednici sa Češkom tvorila Čehoslovačku), danas je jedna od najbrže rastućih ekonomija u Europi. Ljudi pričaju, a brojke potvrđuju, kako je nekad davno i Hrvatska, tada u sklopu socijalističke Jugoslavije, za Slovačku bila ekonomski nedostižna. Na hrvatsku žalost, a slovačku radost situacija je danas obratna. Istina, Slovačka se s Češkom rastala mirno, dok je Hrvatska prošla ratna razaranja na putu samostalnosti, no ona ne mogu biti opravdanja za kriminalnu privatizaciju koja je opustošila nekad jaka gospodarska postrojenja. Njihov gospodarski rast Hrvatskoj treba biti putokaz u kojem smjeru ići, no samo uz transparentnosti i ustrajni rad, do toga se može stići.


dvorac Bojnice, foto. Ivan Amižić 

Slovaci se kao produktom rasta mogu pohvaliti i izrazito jakom srednjom klasom, hrvatska obala ljeti obiluje upravo njima, koji si bez problema mogu priuštiti ljetovanje, dok je ono i brojnim Hrvatima samo neispunjen san. Istina je, Slovaci jako vole Jadransko more, te u šali govore kako i Slovačka ima more, a kada ih pitate koje, odmah kažu "Chorvatsko".

Jezik kojim pričaju ima određenih sličnosti s hrvatskim, povezuje ih zajednički slavenski korijen, no iznenađenje je bilo njihovo slabo znanje engleskog, vidljivo je kako je to zemlja orijentirana na industriju, a njima je najveće iznenađenje bilo kad su čuli da je Hrvat stigao u njihov mali grad.


Bratislavski hrad, foto: Ivan Amižić

No imaju oni itekako toga za ponuditi, od predivnih nizina pa sve do mističnih planina. Mnogi to ne znaju, no slovačke planine su među onima koje kriju najviše dvoraca u Europi. Možete ih istražiti više od tristo, te osjetiti čari nekih starih vremena uz izvoran prikaz života plemstva koje je vladalo tim krajevima. Lijepa je to zemlja, čije se bogatstvo krije upravo u brojnim nerazvikanim lokacijama, a ako se odlučite za putovanje i želite istražiti prirodne ljepote bez hordi turista, onda se kao izbor nameće sama od sebe.

Ivan Amižić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...