Preskoči na glavni sadržaj

(Ne)vrijednosti modernog društva

 

 Photo: Shutterstock

Život u vrijeme modernog doba postao je privid pod snažnim utjecajem medija, a čovjeku se svakodnevno usađuju trans humanističke vrijednosti kao novi, neizbježni oblik života u kojem se ne spominje humanitet. Napredak znanosti, pojava novih tehnologija i stalan trend konzumerizma kao i želja za što većim materijalnim bogatstvom dovode do ljudskog raskola.

Svaki pojedinac tijekom svog života prolazi putevima razvoja društva. Društvo je tu da regulira pravila zajedničkog djelovanja i da na taj način u što većoj mjeri smanjuje individualne nepogodnosti, a povećava zajedničke pogodnosti društva. Ta bi pravila u najvećoj mogućoj mjeri odgovarala svim članovima društva. No današnja stvarnost i perspektiva, čine da je ovakvo razmišljanje postalo samo iluzija. Čovjek je nesumnjivo dio prirode i u takvom su sustavu svi elementi strogo povezani. Ne postoje dijelovi koji se nalaze i djeluju sami. Tako je društvo sustav, a članovi su njegovi elementi.

Većina trendova ukazuju na porast sebičnosti svakog člana društva. Odnos ljudi pretvorio se u profit, a to je sustav koji se počeo jesti sam. Dobar primjer je ako se uzme da je egoizam izravno povezan s tako važnim područjem javnog života kao što je ekonomija. Ekonomski globalni problemi suvremenog društva rođeni su iz potrebe za profitom. Dobra ekonomija u društvu znači ogroman rascjep između slojeva stanovništva, tako da neki imaju sve, a drugi nemaju ništa. Prema tome, moralni problemi suvremenog društva, potrošačkog društva s lažnim smislom za život dolaze upravo odavde. Većina ljudskih napora usmjerena je na što veću konzumaciju, posjedovanje te stjecanje što je više moguće. A sreća, sreća se putem oglašavanja pretvorila u proizvod. Tako s jedne strane ljudi postaju bogati u stečenome, a siromašni u izgubljenome. Kriza modernog društva očituje se u krizi identiteta, kako kod pojedinca tako i kod pojedinačnih društvenih zajednica. Problem identiteta pojedinca i identiteta društva nije samo problem suvremenosti, već je i veliki problem sveukupne egzistencije ljudske stvarnosti.


Photo: Shocksocieties

Razvoj tehnologije, omogućio je i to da se u današnje vrijeme ljudi se lako mogu povezati s ostalima s kojima su u različitim komunikacijama bilo rodbinskim, prijateljskim, poslovnim, slučajnim, povremenim, stalnim. No, uz sve to, većina ljudi se i dalje osjeća usamljeno. Pojedinac i društvo trebali bi biti u odnosu kao duh i tijelo jer poboljšanje stanja pojedinaca poboljšava stanje društva i obrnuto. U tom pogledu sve osobe bile bi jednake, jednako važne te bi imale jednaku vrijednost.

Nefunkcionalnost i nesklad društva nisu izgovor za nefunkcionalnost pojedinca. Jer iako se pojedinac može osjećati bespomoćan da promijeni neke vrijednosti i zakonitosti koje vladaju u društvu, on svakako ima ne samo mogućnost, nego i odgovornost da ostvari i funkcionalnost i sklad svoga života. Svaki čovjek, ukoliko god želi promijeniti bilo što, treba najprije krenuti od samog sebe, a ta njegova promjena neminovno će uzrokovati i uvjetovati promjene i oko njega. Na taj će način svaki pojedinac svojim vlastitim djelovanjem doprinijeti zdravijem društvu.

Moderno društvo sa sobom nosi napetost, unutarnji rascjep i dinamiku koji mu osiguravaju rast i razvoj ne samo u postojećim mu dijelovima, već i u stvaranju novih efikasnijih oblika znanja, vještina, dobara... Era egoizma, doba praznine, društvo usamljenih neki su od problema novoga društva kojima se ne pridaje dovoljna pozornost. Nastavi li se živjeti vjerujući da ljudi iskorištavaju sve mogućnosti koje im svijet nudi, neće se primijetiti da svijet u stvari iskorištava njih.

 

Dora Pezo

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
37 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada
296 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
227 komentara
Pročitajte više