Preskoči na glavni sadržaj

Prvi hrvatski true crime podcast

 

Mjesto zločina je prvi hrvatski true crime podcast. Vode ga Tia i Filip, a emitira se svaku subotu u podne. Slušati se može na Spotifyu i YouTubeu dok podcast ima profile na Instagramu, Tik Toku i Discordu. Prva epizoda je emitirana 30. listopada 2020. godine, a do sada je obrađeno preko 50 slučajeva.

Popularnost priča o istinitim zločinima posljednjih nekoliko godina je u porastu, sati i sati su potrošeni na gledanje takvog sadržaja, a vlasnici streaming servisa zadovoljno trljaju ruke zbog dobre zarade. Pobjednik ove utrke je Netflix, skoro svaki mjesec ova platforma izbaci neki novi film ili seriju o istinitim zločinima, a gledatelji jedva čekaju nove sadržaje. Osim true crimea, veliku popularnost imaju i podcasti. Emisije koje se slušaju, a obrađuju različite teme: glazba, sport, moda, povijest, politika , istiniti zločini. Kada se spoje true crime i podcast, dobije se, logično je za zaključiti true crime podcast.


Izvor: Spotify

Svaka epizoda Mjesta zločina donosi nešto novo o počiniteljima različitih zločina. Zašto su napravili to nedjelo? Što ih je potaknulo na sam čin? Jesu li kao djeca imali nekakvu traumu koja je utjecala na njihovo kasnije ponašanje? Na sva ta, ali i brojna druga pitanja Tia i Filip pokušavaju odgovoriti dok prepričavaju određeni zločin. Podcast također obrađuje teme neriješenih zločina, misterija kao što je D.B. Cooper ali i sekte. Njihov način donošenja priče nije nimalo monoton, Tino istraživanje i Filipovi komentari odlično se nadopunjuju, prosječno sat vremena, koliko jedna epizoda traje prođu za čas. Veći slučajevi i poznatiji zločinci kao što su Ted Bundy ili Richard Ramirez obrađeni su u nekoliko epizoda dok su oni manji dani u obliku jedne epizode podcasta. Kako teme ne bi bile teže nego što moraju biti kroz svaku epizodu se provlači doza humora, što nekima odgovara dok drugi misle kako takav oblik komentara nije primjeren. Međutim u samom opisu podcasta stoji “Teme su ozbiljne ali mi malo manje” tako da svi oni koji očekuju sto postotnu ozbiljnosti i samo nabrajanje činjenica to ovdje neće dobiti. To ne znači da se žrtve i počinitelji prikazuju kao netko koga se ismijava. Dijelovi koji trebaju biti objašnjeni na ozbiljan način i bez šala tako se i predstave. Određeni slučajevi koji su previše uznemirujući i koji spominju teška mučenja žrtvi neće se obrađivati, opravdanje za to sigurno ne treba, jer teško je istraživati i o onim ljudima koji su do sada obrađeni u podcastu, a dovoljna je činjenica kako su postojali i kako još uvijek postoje osobe koje su počinila gora zlodjela.

Popularnost ovog podcasta raste iz dana u dan, posljednji u nizu uspjeha je nastup uživo u zagrebačkom klubu Močvara. Karte za taj događaj su planule u jednom danu. Osim Zagreba Tia i Filip su posjetili Osijek, Split i Rijeku. Voditelji su najavili i nove planove koje će na vrijeme objaviti a za sada su poručili kako će ovaj put veći broj slušatelja učiniti sretnima.

Orlanda Laterza

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

Nevenka Tokić: Studenti često misle da se u studentskom zboru pjeva

  Nevenka Tokić studentica je treće godine preddiplomskog studija Mediji i kultura društva. O njezinoj ljubavi prema glazbi već se pisalo u časopisu Punkt. Isto tako, Nevenka je i glas koji predstavlja studente Odjela za komunikologiju u Studentskom zboru, ali i tajnica Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku. U ovom intervjuu Nevenka opisuje koja je uloga Studentskog zbora, zašto je on bitan za studente, ali i koja je njena uloga u Studentskom zboru Sveučilišta u Dubrovniku. (Instagram: hsz.hr) Koji su glavni zadatci Studentskog zbora? „Glas koji predstavlja sve studente“ Studentski zbor ima veliku ulogu u životu studenata. On je predstavničko tijelo koje ima zadatak štititi interese studenata. Studentski zbor brine o kvaliteti života studenata i kvaliteti studijskog procesa, studentskom standardu… Potiče izvannastavne aktivnosti, predlaže nadležnim tijelima visokih učilišta plan financiranja studentskih aktivnosti… Koja je Vaša uloga u Studentskom zboru? Radim sve što tr

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada