Preskoči na glavni sadržaj

ZNANSTVENA TRIBINA: „Dezinformacije naše svagdašnje“

 

Sveučilište u Dubrovniku slavi 20 godina od osnutka. Na sveučilištu su održane različite znanstvene tribine, a 11. znanstvena tribina bila je na temu „Dezinformacije naše svagdašnje“. O ovoj aktualnoj temi govorili su prof. dr. sc. Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Jan Šnajder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i prof. dr. sc. Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Cilj tribine bio je osvijestiti javnost o fenomenu dezinformacija.

Kreator dezinformacija može biti svatko te ih je jako lako širiti. Često su predstavljene kao da je riječ o novinarskom uratku. Dezinformacije predstavljaju namjerno podijeljene lažne i netočne informacije. Predavači su objasnili da je više vrsta dezinformacija po načinu prezentacije sadržaja. Razlikujemo misinformacije koje su netočne, ali slučajno podijeljene informacije te malinformacije, točne informacije, namjerno plasirane da bi se nekom napravila šteta, vrlo često je riječ o intimnim fotografijama podijeljenim iz osvete.


Preuzeto sa Instagrama @unidu_komunikologija

Problem dezinformacija postoji od kada je čovječanstva, znanstvenicima je postao zanimljiv nakon Drugog svjetskog rata kada se pojavljuju prvi radovi, knjige na tu temu. Mainstream mediji su se posebno zainteresirali za ovaj problem nakon američkih izbora 2016. godine, kada je Hillary Clinton optužila, odnosno objasnila gubitak izbora lažnim vijestima. Borba protiv dezinformacija nastavila se i za vrijeme pandemije COVID – 19. Broj dezinformacija je vezan uz krizne situacije pe su najrasprostranjenije dezinformacije danas o rata u Ukrajini.

Dezinformacije se šire  različitim kanalima, ali tehnološka pozadina, algoritmi u velikoj mjeri utječu na širenje dezinformacija. Oni manipuliraju našom pažnjom. Znanstvena zajednica svjesna je problema te se radi na tome da se zaštiti ljude od dezinformacija i bori se protiv zlih algoritama. Radi se na razvitku algoritamskog naoružanja, tehnologije kojoj je cilj pomoći institucijama u provjeri istinitosti informacija.

Ljudi šire dezinformacije iz različitih razloga: zabave, neki žive od dezinformacija (primjerice poduzetnici koji objave lažnu informaciju kako bi se okoristili), neki iz političkih razloga… Glavni cilj dezinformatora je da njihova informacija završi u sadržaju mainstream medija.

Sve je veća ovisnost i potreba  za  komercijalizacijom i privlačenjem pozornosti klikovima. Mainstream mediji  kreiraju senzacionalističke, bombastične naslove da bi privukli pozornost čitatelja, a takvim pristupom gube dio vlastite odgovornosti. Temelj novinarstva je povjerenje te da bi se izborili protiv dezinformacija važno je vratiti povjerenje.

Zvonimir Maras 

Primjedbe

  1. Poštovani tražitelji kredita,

    Imate li financijskih poteškoća? Želite li pokrenuti vlastiti posao? Ova kreditna tvrtka osnovana je kao svjetska organizacija za ljudska prava s jedinom svrhom pomoći siromašnima i ljudima u financijskim poteškoćama. Ponuda božićnog zajma za 2023. također je u tijeku. Ako se želite prijaviti za zajam, kontaktirajte ih putem podataka u nastavku: e-mail: davidsonalbertloan@gmail.com

    Ime:
    Potreban iznos kredita:
    Trajanje kredita:
    Broj mobitela:

    Hvala vam i Bog vas blagoslovio
    Davidson Albert.

    KAKO SAM DOBIO BOŽIĆNI KREDIT 2023
    {davidsonalbertloan@gmail.com}

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada