"Umjetna inteligencija je grana informatike koja izučava i razvija inteligentne strojeve i softvere. Termin je prvi put primijenio John McCarthy, definiravši ju kao znanost, odnosno, inženjerstvo, koje se bavi stvaranjem inteligentnog stroja," enciklopedijski rječnik Odnosa s javnošću, doc. dr. sc. Zoran Tomić. U ovom istraživanju koristit će se chat bot kao gost u intervjuu o mentalnom zdravlju. Postavit će se tri aktualna pitanja na teme anksioznosti, depresije i Touretteovog sindroma. Cilj je uvidjeti kako i koliko umjetna inteligencija može informirati, obrazovati ili pak pomoći kad je riječ o mentalnom zdravlju. Odgovore koje da umjetna inteligencija komentirat će psihologinja Suada Salčić kao stručnjak u ovoj temi.
Prvi upit umjetnoj inteligenciji bili su savjeti kako se boriti s anksioznošću/tjeskobom.
Ovo su odgovori:
1. Vježbaj duboko disanje
2. Imaj aktivnu tjelovježbu
3. Prakticiraj brigu o sebi
4. Prakticiraj meditaciju
5. Potraži pomoć
Zatim objašnjava: „Upamti, svačije iskustvo s anksioznošću je jedinstveno, stoga je bitno pronaći strategije koje ti najbolje odgovaraju. Ako tvoja tjeskoba potraje i značajno utječe na tvoj svakodnevni život, preporučuje se konzultirati se sa zdravstvenim radnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje za daljnje smjernice i podršku.“
Zatim i poznaje li umjetna inteligencija definiciju depresije.
Umjetna inteligencija: „Depresija je čest poremećaj mentalnog zdravlja kojeg karakteriziraju trajni osjećaji tuge, praznine ili nedostatka interesa za aktivnosti. Može utjecati na nečije misli, emocije, ponašanje i opću dobrobit. Depresija je više od običnog doživljaja privremene tuge ili žalosti; to je dugotrajno stanje koje može značajno narušiti nečiju sposobnost funkcioniranja u svakodnevnom životu.
Neki uobičajeni simptomi depresije uključuju:
1. Stalna i prožimajuća tuga ili praznina
2. Gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima u kojima ste nekoć uživali
3. Promjene u apetitu ili težini
4. Poremećaji spavanja, poput nesanice ili prekomjernog sna
5. Umor ili gubitak energije
6. Osjećaj bezvrijednosti ili pretjerane krivnje
7. Poteškoće s koncentracijom, donošenjem odluka ili pamćenjem stvari
8. Nemir ili usporeni pokreti
9. Ponavljajuće misli o smrti, suicidalne ideje ili pokušaji samoubojstva
Važno je napomenuti da depresija može varirati u težini, pri čemu neki pojedinci imaju blage simptome, dok drugi mogu imati one intenzivnije i iscrpljujuće. Ako sumnjate da vi ili netko koga poznajete patite od depresije, važno je potražiti pomoć zdravstvenog radnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Mogućnosti liječenja mogu uključivati terapiju, lijekove ili kombinaciju oba, ovisno o težini i individualnim okolnostima.
Zapamtite, depresija je stanje koje se može izliječiti, a traženje pomoći važan je korak prema oporavku.“
Često se o Touretteovom sindromu razmišlja kao nečem lažnom ili prenaglašenom pa je upit umjetnoj inteligenciji bio misli li da je to tako.
„Ne, Touretteov sindrom nije lažan. To je pravi neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim pokretima i vokalizacijama zvanim tikovi. Osobe s Touretteovim sindromom često osjećaju i motoričke tikove (kao što je treptanje, slijeganje ramenima ili grimase lica) i vokalne tikove (kao što je pročišćavanje grla, šmrcanje ili ponavljanje riječi ili fraza).
Vjeruje se da je Tourettov sindrom uzrokovan kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika, iako točan uzrok još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. To je doživotno stanje koje obično počinje u djetinjstvu ili adolescenciji.
Važno je odbaciti zablude i stereotipe o Tourettovom sindromu. Iako osobe s Touretteovim sindromom mogu imati tikove koji mogu biti ometajući ili neugodni, to ne znači da glume ili traže pozornost. Tourettov sindrom je priznato medicinsko stanje, a oni koji su njime pogođeni zaslužuju razumijevanje, prihvaćanje i podršku svojih zajednica.
Ako ste zabrinuti u vezi s Touretteovim sindromom ili poznajete nekoga tko bi mogao biti njime pogođen, uvijek se preporučuje da se posavjetujete s medicinskim stručnjakom ili neurologom koji je specijaliziran za poremećaje kretanja radi pravilne dijagnoze i smjernica.„
Nakon dobivenih odgovora psihologinja Suada Salčić kao netko tko je stručan u ovom polju pročitala je odgovore koje je dala umjetna inteligencija i dala komentar na to je li umjetna inteligencija bila uspješna u odgovorima i može li biti jedna vrsta podrške ili pak prijetnja za stručnjake u ovoj temi.
„U prvom dijelu sam podvukla markerom rečenicu koja je preopćenita i neodređena. Upravo u tome je i dio odgovora na tvoje pitanje.
Razvoj tehnologije je nevjerojatno ubrzan i ne možemo ga zaustaviti. To je naša realnost, za mlade dio svakodnevne rutine a za starije još uvijek faza prihvaćanja. Svjedoci smo da i sada veliki broj ljudi za svoje zdravstvene poteškoće traži odgovore na internetu. Za očekivati je da će sigurno tražiti sve više i u vremenu koje dolazi i za sve širi spektar poteškoća pa tako i na području mentalnog zdravlja. Sve više komuniciramo bez kontakta uživo i određeni broj psihologa i sada radi on line s klijentima.
Osobno mislim da su susreti s klijentima u izravnim kontaktima u prostorima koji su za takav rad opremljenim neusporedivo korisniji. Osjećaj povjerenja, sigurnosti i zaštićenosti koji se u takvim uvjetima stvaraju ipak je teško zamijeniti online verzijom ili nekim oblikom samopomoći. Trebamo li se bojati umjetne inteligencije ovisi o svakome od nas koliko smo spremni na korištenje ili koliko ćemo bez svoje volje biti na to upućeni. Podaci koje Umjetna inteligencija koristi su oni koje su ljudi sami dali na raspolaganje bili oni točni ili ne. U tvome tekstu podaci su bili točni za opću informaciju, ali nedovoljni za konkretnu pomoć, kao smjernice bili su dobri.“
Aplikacija: Nova – chat gpt
Stručnjak: Psihologinja Suada Salčić
Autorica: Sarah Gorinjac
Primjedbe
Objavi komentar