Psihologinja Nikica Greguš: Sve je više u zadnje vrijeme među djecom depresija

 

Mentalno zdravlje važna je tema o kojoj se ne može dovoljno pisat. Sve je veći trend kod mladih suočavanja sa stresom, anksioznošću, nelagodom prilikom školovanja.

Nikica Greguš psihologinja je koja je 10 godina radila kao psihologinja u Osnovnoj školi Župa dubrovačka koja broji preko 900 učenika. Kakvo je stanje u školi sa tako velikim brojem učenika, koji su sve slučajevi s kojim se školski psiholozi susreću te koja je uloga medija nalazi se u nastavku.

Smatrate li da je mentalno zdravlje i dalje “tabu” tema o kojoj se dovoljno ne priča?

Važnost brige o mentalnom zdravlju je sve više prisutna kao tema u medijima, međutim u našem društvu još uvijek postoji stigma. Traženje psihološke pomoći se nažalost još uvijek gleda s osudom i smatra se “sramotom”.

Je li moguća prevencija poremećaja mentalnog zdravlja? Koliko se tome pažnje posvećuje u Hrvatskoj?

Smatram da bi trebalo sustavno raditi na prevenciji mentalnog zdravlja, počevši od  edukacije od najranije vrtićke dobi. Također su neophodne edukacije na svim razinama društva. Također bi trebalo informirati i educirati javnost o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja te u kojim slučajevima i kada se pravovremeno obratiti psihologu te djelovati preventivno i spriječiti eventualno razvijanje poremećaja.

Koji su najčešći poremećaji kod djece koje ste dosad primijetili?

Kod djece je u velikoj mjeri prisutna ispitna anksioznost. To je posljedica trenda izvrsnosti i isticanje i vrednovanje ocjene kao jedinog mjerila znanja. Sve je više u zadnje vrijeme među djecom depresije i samoozljeđivanja. Posljedice razvoja ovih poremećaja imaju uzrok u prekomjernoj i nekontroliranoj izloženosti raznim sadržajima na internetu. Jedan od uzroka povećanja ovih poremećaja je i pandemija koja je uvelike doprinijela razvoju raznih poremećaja. 

Smatrate li da su učitelji i roditelji odgovorni i dovoljno educirani o važnosti ove teme danas? Roditelji često kažu da nisu ništa primijetili, pitali su dijete kako je, dijete je reklo ''dobro sam''. Je li dovoljno pitati dijete kako je ili roditelji trebaju ipak nešto više napraviti? Možete li dati savjet?

Roditelji u prvom redu, kao i učitelji su odgovorni i dužni prepoznati teškoću te pravovremeno ukazati pomoć i uputiti pravodobno dijete u psihologijski tretman. Međutim često roditelji, kao i učitelji nisu dovoljno educirani za prepoznati problem i djelovati. Potrebno je stručno educirati učitelje kao i roditelje kako na vrijeme uočiti simptome i kome se obratiti s ciljem prevencije i očuvanja mentalnog zdravlja. Preporuka je ako roditelj primijeti bilo kakvo odstupanje u dječjem ponašanju i promjenama navika da se odmah posavjetuje sa psihologom i uključi svoje dijete u psihologijski tretman. U ranoj fazi nastanka poremećaja se još uvijek može djelovati preventivno i kroz tretmane spriječiti razvoj teškoće. Roditelji djece vrtićke dobi se mogu odmah obratiti psihologu u vrtiću, kao i roditelji djece školske dobi psihologu u školi, koji će znati ukazati pomoć ili uputiti dalje na kliničko liječenje ukoliko je potrebno.

Koja je uloga društvenih mreža kada je riječ o mentalnom zdravlju kod djece?

Društvene mreže imaju i pozitivan i negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece. Prerani pristup i nekontrolirana izloženost društvenim mrežama je plodno tlo za razvoj raznih psihičkih poremećaja. Najvažnija je roditeljska kontrola kako sadržaja, tako i duljine izloženosti društvenim mrežama. Djeca koja su nekontrolirano izložena na društvenim mrežama gube osjećaj za realnost, mogu razviti anksioznost, depresiju i asocijalnost. Nažalost na društvenim mrežama mogu biti izloženi cyberbullyngu, pedofiliji, krađi identiteta itd. Može se reći da društvene mreže otimaju djeci djetinjstvo te je sve manje djece na dječjim igralištima i parkovima

Smatrate li da je pandemija Covid-19 bila “kap koja je prelila čašu” u širenju poremećaja mentalnog zdravlja?

Pandemija Covid-19 je uvelike doprinijela širenju poremećaja mentalnog zdravlja cjelokupnog stanovništva. Socijalna izoliranost je najteže pogodila mlađu i najstariju populaciju. Mladima je pogotovo teško pala socijalna izoliranost i bili su zbog toga pretjerano izloženi društvenim mrežama što ima za posljedicu razvoj raznih poremećaja kao i ovisnosti o mrežama. Strah od razvoja bolesti kao i izoliranost od svojih najmilijih je teško pogodio populaciju treće životne dobi, od kojih su mnogi i umrli u samoći.

Koju ulogu imaju mediji u podizanju svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja te prema Vašem mišljenu izvještavaju li dovoljno o mentalnom zdravlju.

Uloga medija u podizanju svjesnosti i očuvanju mentalnog zdravlja je velika, ali još uvijek se ne izvještava dovoljno. Važno je da su stručnjaci što više prisutni u medijima i na pristupačan način educiraju društvo u cjelini o važnosti očuvanja mentalnog zdravlja za cijelu zajednicu. Najvažnije je raditi na edukaciji u prevenciji i očuvanju mentalnog zdravlja svakog pojedinca kao i društva u cjelini.

 

Lucija Šapina