Tri, četiri – sad!

 

Završio je prosinac, mjesec koji, prema istraživanjima slovi kao najstresniji mjesec u godini. Za studente, dodatni stres je nadolazeći period ispitnih rokova. Prema medicinskim definicijama, sve što uzrokuje stres naziva se stresor. Njega ili njih se ne može promijeniti, ali može se promijeniti reakcija i istrenirati otpornost na istu.

Što se u tijelu zapravo događa kad smo pod stresom? Mozak potiče tijelo da stvara velike količine hormona. Kao posljedica toga ubrzava se rad srca i disanje, raste krvni tlak, znoje se dlanovi i stvara se napetost u mišićima. Ako su mišići napeti, usprkos ubrzanijem disanju količina kisika u cijelom tijelu je smanjena. Čim tijelo ima manje kisika u svojim stanicama, prirodni procesi regeneracije i „punjenja energijom“ su blokirani. To znači da u stresnoj situaciji tijelo nije u svom punom potencijalu. S druge strane, određena količina stresa može pomoći da brže od reagiramo na određene situacije, postižemo ciljeve ili bolje rezultate, naprimjer na ispitu, prilikom razgovora za posao i sl. U tom kontekstu stres je pozitivna stvar. Zašto se onda toliko naglašava „borba protiv stresa“?

Ako se ti kratki intenziteti stresa događaju često, tijelo se ne stigne vratiti u normalu između njih i tada to prelazi u kronično stanje. Fizički se može manifestirati kao poremećaj u probavi – konstipacija ili pojačana probava, nesanica ili smanjena kvaliteta sna, vrtoglavica, hormonalni poremećaji koje se manifestiraju pojačanim znojenjem, itd. Također, anksioznost i depresija su jedni od najčešćih stanja, a prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, vodeća su bolest mladih i adolescenata.

Fokusirajući se na fiziološki i fizički aspekt stresa tjelovježba se nalazi pri samom vrhu uspješnih metoda kako smanjiti i ukloniti stres iz naše svakodnevice. Prilikom tjelovježbe, u tijelu se događa niz fizioloških procesa koji su uzrokovani kretanjem. Povećavanjem frekvencije otkucaja srca i disanja kao posljedice aktivacije mišića, mozak potiče aktivaciju hormona koji za krajnji rezultat imaju upravo poništavanje štetnih djelovanja stresa. Kako onda to praktično iskoristiti? Idealna situacija je 30 minuta dnevne umjerene tjelesne aktivnosti. Sam odabir vrste aktivnosti uvijek je najbolje prilagoditi osobnim preferencijama i mogućnostima – od najjednostavnije ubrzane šetnje do yoge ili teretane, bilo koja aktivnost koja će izbaciti iz stresne rutine je dobar izbor.

Sve to zvuči jako jednostavno. U čemu je onda „caka“? Počinjem od ponedjeljka, danas je ružno vrijeme, ne da mi se samoj/om... Izbaciti se iz poznate rutine je teško. Jako teško. Najteže na svijetu. Ili nije? Taj osjećaj koji preplavi tijelo nakon dobre tjelovježbe donosi instantni osjećaj zadovoljstva i sreće. Neminovno osjeća se umor, ali onaj dobar umor nakon kojeg je čak i spavanje puno kvalitetnije. Tome treba težiti. Zaraziti se tim osjećajem i pokrenuti se umjesto dozvoliti stresu da preuzme kontrolu. Započeti s najjednostavnijim vježbama disanja. Sjediti ili ležati i samo svjesno duboko disati 5 minuta. Neka to bude izazov za početak, 5 minuta zvuči jako malo, ali kada je stres u pitanju, tih 5 minuta činit će se kao 50. Ali nije nemoguće. Svjesnim disanjem dobiti će se trenutna svježina u mozgu. Kratki isječak benefita koje može donijeti tjelovježba. Zato, tri, četiri, sad – pokret!

 

Ukoliko imate neko medicinsko stanje i niste nikad vježbali za početak bavljenja nekom zahtjevnijom tjelesnom aktivnošću preporuča se savjetovanje sa stručnom osobom.

 

Ana Ćimić, bacc.phys.