Završio je
prosinac, mjesec koji, prema istraživanjima slovi kao najstresniji mjesec u
godini. Za studente, dodatni stres je nadolazeći period ispitnih rokova. Prema
medicinskim definicijama, sve što uzrokuje stres naziva se stresor. Njega ili
njih se ne može promijeniti, ali može se promijeniti reakcija i istrenirati otpornost
na istu.
Što se u tijelu
zapravo događa kad smo pod stresom? Mozak potiče tijelo da stvara velike
količine hormona. Kao posljedica toga ubrzava se rad srca i disanje, raste
krvni tlak, znoje se dlanovi i stvara se napetost u mišićima. Ako su mišići
napeti, usprkos ubrzanijem disanju količina kisika u cijelom tijelu je
smanjena. Čim tijelo ima manje kisika u svojim stanicama, prirodni procesi
regeneracije i „punjenja energijom“ su blokirani. To znači da u stresnoj situaciji
tijelo nije u svom punom potencijalu. S druge strane, određena količina stresa može
pomoći da brže od reagiramo na određene situacije, postižemo ciljeve ili bolje
rezultate, naprimjer na ispitu, prilikom razgovora za posao i sl. U tom
kontekstu stres je pozitivna stvar. Zašto se onda toliko naglašava „borba
protiv stresa“?
Ako se ti
kratki intenziteti stresa događaju često, tijelo se ne stigne vratiti u normalu
između njih i tada to prelazi u kronično stanje. Fizički se može manifestirati
kao poremećaj u probavi – konstipacija ili pojačana probava, nesanica ili
smanjena kvaliteta sna, vrtoglavica, hormonalni poremećaji koje se
manifestiraju pojačanim znojenjem, itd. Također, anksioznost i depresija su
jedni od najčešćih stanja, a prema istraživanju Svjetske zdravstvene
organizacije, vodeća su bolest mladih i adolescenata.
Fokusirajući
se na fiziološki i fizički aspekt stresa tjelovježba se nalazi pri samom vrhu
uspješnih metoda kako smanjiti i ukloniti stres iz naše svakodnevice. Prilikom tjelovježbe, u tijelu se događa niz fizioloških procesa koji su uzrokovani
kretanjem. Povećavanjem frekvencije otkucaja srca i disanja kao posljedice
aktivacije mišića, mozak potiče aktivaciju hormona koji za krajnji rezultat
imaju upravo poništavanje štetnih djelovanja stresa. Kako onda to praktično
iskoristiti? Idealna situacija je 30 minuta dnevne umjerene tjelesne
aktivnosti. Sam odabir vrste aktivnosti uvijek je najbolje prilagoditi osobnim
preferencijama i mogućnostima – od najjednostavnije ubrzane šetnje do yoge ili
teretane, bilo koja aktivnost koja će izbaciti iz stresne rutine je dobar
izbor.
Sve to zvuči
jako jednostavno. U čemu je onda „caka“? Počinjem od ponedjeljka, danas je
ružno vrijeme, ne da mi se samoj/om... Izbaciti se iz poznate rutine je teško.
Jako teško. Najteže na svijetu. Ili nije? Taj osjećaj koji preplavi tijelo
nakon dobre tjelovježbe donosi instantni osjećaj zadovoljstva i sreće.
Neminovno osjeća se umor, ali onaj dobar umor nakon kojeg je čak i spavanje
puno kvalitetnije. Tome treba težiti. Zaraziti se tim osjećajem i pokrenuti se
umjesto dozvoliti stresu da preuzme kontrolu. Započeti s najjednostavnijim
vježbama disanja. Sjediti ili ležati i samo svjesno duboko disati 5 minuta.
Neka to bude izazov za početak, 5 minuta zvuči jako malo, ali kada je stres u
pitanju, tih 5 minuta činit će se kao 50. Ali nije nemoguće. Svjesnim disanjem
dobiti će se trenutna svježina u mozgu. Kratki isječak benefita koje može
donijeti tjelovježba. Zato, tri, četiri, sad – pokret!
Ukoliko imate
neko medicinsko stanje i niste nikad vježbali za početak bavljenja nekom
zahtjevnijom tjelesnom aktivnošću preporuča se savjetovanje sa stručnom osobom.
Ana Ćimić, bacc.phys.
Primjedbe
Objavi komentar