Preskoči na glavni sadržaj

RODNI STEREOTIPI I KAKO IH SPRIJEČITI?

 

Rodni stereotipi su različita uvjerenja o tipičnim karakteristikama žena i muškaraca, kako bi trebali izgledati, ponašati se, što bi i na koji način trebali raditi te na koncu kako živjeti svoj život. Znanstveno je dokazano da rodni stereotipi ograničavaju izbor, individualne slobode i mogućnosti svakog pojedinca bez obzira na spol.

Primjerice od muškaraca se očekuje da budu snažni, neovisni, emotivno suzdržani i dominantni, da se bave tehničkim ili fizičkim poslovima, budu hrabri i agresivni a od žena se očekuje da budu nježne, emotivne, empatične i poslušne te da se bave poslovima koji uključuju njegu i brigu, poput učiteljica ili medicinskih sestara, te da budu usmjerene na obitelj i dom.

Rodni stereotipi mogu imati ozbiljne posljedice na pojedince i društvo u cjelini poput ograničavanja mogućnosti, rodne nejednakosti, mentalnog zdravlja i održivosti nasilja. No, postoje i načini kojima možemo utjecati na naše društvo. Educiranjem i podizanjem svijesti o štetnim učincima od ranog djetinjstva, poticanjem djece da slijede svoje interese, bez obzira na norme, stvaranje društva jednakih mogućnosti, podržavanje raznolikosti na radnim mjestima, školama, zajednicama, uključivanje jednakih prilika za sve…


Izvor: Karike.ba


Donošenje i provođenje zakona koji zabranjuju diskriminaciju na temelju spola te promiču rodnu jednakost može pomoći u smanjenju utjecaja rodnih stereotipa. To uključuje mjere kao što su jednake plaće, roditeljski dopust za oba roditelja, zaštita od nasilja…

Rodni stereotipi su duboko ukorijenjeni u mnogim društvima, ali se mogu prevladati kroz kolektivne napore na edukaciji, promicanju inkluzije, zakonodavnim mjerama i pružanju pozitivnih uzora. Kroz rušenje predrasuda, možemo stvoriti pravednije i ravnopravnije društvo u kojem svatko ima priliku ostvariti svoj puni potencijal, bez obzira na spol.


Katarina Šimić

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada