Igra bez prostora: Turizam i rast Grada na štetu prostora za djecu i rekreaciju

Grad Dubrovnik, prepoznat kao jedno od najpoznatijih turističkih odredišta u svijetu, suočava se s problemom nedostatka odgovarajućih prostora za djecu i rekreaciju. U jednom od najstarijih i najvažnijih hrvatskih gradova, gdje se bogata kulturna baština susreće s dinamičnim urbanim razvojem, pitanje dječjih igrališta i sportskih sadržaja postaje sve relevantnije. Naime, iako Dubrovnik uživa visoku razinu turističke atraktivnosti, mnogi njegovi stanovnici, posebno obitelji s djecom, suočavaju se s problemom nedostatka prostora za igru i sportske aktivnosti, a sve više prostora se prenamjenjuje za komercijalne svrhe.

(fotografije iz privatnog arhiva)

           Neki od neiskorištenih prostora u samom centru Lapada (Igralište ispod petke,Placa, Medarevo)

Nedostatak dječjih igrališta

Jedan od ključnih problema s kojim se suočavaju dubrovačke obitelji jest manjak kvalitetnih i sigurnih dječjih igrališta. Dok se u mnogim europskim gradovima, pa čak i manjim lokalnim sredinama, stalno ulaže u razvoj novih igrališta i prostorâ za djecu, Dubrovnik pokazuje zabrinjavajući trend u ovom području. Postojeće lokacije su često dotrajale, nedovoljno opremljene ili smještene na neadekvatnim lokacijama, daleko od stambenih područja.

Ovaj nedostatak prostora za igru ima negativan utjecaj na fizički i socijalni razvoj djece. Djeca, koja su u današnjem ubrzanom digitalnom dobu većinom ograničena na unutarnje aktivnosti, u ovakvim uvjetima nemaju dovoljno prilika za fizičko vježbanje, igru na otvorenom i socijalizaciju s vršnjacima. Fizička aktivnost, koja je ključna za njihov zdrav rast i razvoj, smanjuje se, dok se istovremeno povećava njihov vremenski angažman na elektroničkim uređajima.

Prenamjena prostora za djecu i sport

Kako bi se riješio ovaj problem, potrebno je poduzeti konkretne korake na razini grada, uključujući izradu strategije za razvoj novih igrališta i sportskih objekata. 

Prenamjena postojećih prostora, poput zapuštenih i neiskorištenih parcela, mogla bi biti jedno od rješenja za stvaranje novih dječjih igrališta. Korištenje neiskorištenih prostora u urbanim sredinama već je praksa u mnogim gradovima, a Dubrovnik ima prostora koji bi se mogli iskoristiti za ovu svrhu, posebice uz obalu i unutar stambenih kvartova. Primjeri su placa u Lapadu koja je natkrivena u potpunosti još od prije posljednjeg rata, a gotovo uopće nije u funkciji čak štoviše prodavači je ne žele odnosno izbjegavaju, zanimljivo je da je i placa u Gružu ,“trbuh grada“, ne iskorištena, čini se da je zaobilaze i prodavači i kupci, pogotovu u  poslijepodnevnim satima, vikendom i praznicima. Sama obnova „obnovljene“ place i novci utrošeni u nju, bila bi dobra tema, ali to ostavljamo za neku drugu priliku. Zaraslo igralište ispod Petke, HEP-ova zgrada u Šipčinama, zgrada bivšeg TUP-a na Orsanu samo su još neki prostori koji su ruglo grada, a mogli bi poslužiti kao rješenje.

Uz izgradnju novih igrališta, važno je i obnoviti postojeće, kako bi bili prilagođeni sigurnosnim standardima i potrebama djece različitih uzrasta. Osim standardnih ljuljački i klackalica, potrebno je uključiti i sadržaje koji potiču na kreativnu igru, poput pješčanika, labirinta, tematskih igrališta i drvenih konstrukcija.

Sportska i rekreativna infrastruktura

Razvoj sportskih i rekreativnih sadržaja za mlade i odrasle postaje sve važniji. Grad Dubrovnik se suočava s nedostatkom sportskih terena i objekata namijenjenih svim dobnim skupinama, a osobito mladima. Sportske aktivnosti ne samo da poboljšavaju fizičko zdravlje, već i pomažu u smanjenju stresa, poboljšanju mentalnog zdravlja i jačanju zajedništva među građanima.

Za to je nužno planirati izgradnju višenamjenskih sportskih igrališta, terena za košarku, nogomet i tenis, a također ugraditi sadržaje za rekreaciju poput staza za trčanje, biciklističkih staza i vanjskih fitness parkova. Ovi sadržaji omogućili bi svim generacijama Dubrovčana da ostvare zdrav način života, i to ne samo ljeti, nego tijekom cijele godine.

Nedostatak dječjih igrališta i sportsko-rekreativnih objekata u Dubrovniku postavlja pred gradsku vlast važan zadatak. Prenamjena prostora i ulaganje u razvoj infrastrukture za djecu i sport trebali bi biti prioritet za budući razvoj grada. Dubrovnik, koji je već poznat po svojim kulturnim znamenitostima, trebao bi ujedno postati grad koji se ponosi kvalitetnim i dostupnim prostorima za zdravlje i aktivan život svojih građana. Samo tada će se moći osigurati uvjeti za zdrav rast i razvoj djece, kao i za kvalitetnu socijalizaciju i rekreaciju svih svojih građana.

Leo Čupić