Preskoči na glavni sadržaj

Nasilje među djecom u školama

Vršnjačko nasilje u posljednjih nekoliko godina raste i postaje sve okrutnije. Učenici fizički i psihički maltretiraju jedni druge, prijete profesorima i starijima. Kako društvene mreže postaju popularnije, djeca objavljuju na društvene mreže činove nasilja. Nasilje među djecom u školama predstavlja ozbiljan društveni problem koji ima široke posljedice na emocionalno i psihološko zdravlje djece. Ovaj oblik nasilja može se manifestirati kroz fizičko, verbalno ili emocionalno zlostavljanje, a često ostavlja dugotrajne posljedice na žrtve. U Hrvatskoj i na Balkanu, nasilje među djecom u školama nije rijetkost, a statistike pokazuju zabrinjavajuće trendove koji zahtijevaju hitnu pažnju i intervenciju. 

(fotografija preuzeta s interneta)

Prema istraživanjima, nasilje među djecom u školama u Hrvatskoj i regiji prisutno je u različitim oblicima. U posljednjim godinama, izvještaji pokazuju da se oko 20-30% djece suočava s nekim oblikom nasilja tijekom školovanja. Ured pravobraniteljice za djecu zabilježio je porast vršnjačkog nasilja od 70% u odnosu na 2022 godinu. U ovoj školskoj godini MUP je evidentirao 362 slučaja nasilja, što je 53% od ukupnog broja prijava cijele prošle školske godine.  Razlozi za ovakvo ponašanje mogu biti različiti, uključujući obiteljske okolnosti, socijalne pritiske, nedostatak emocionalne podrške te utjecaj medija. Također, djeca koja sama doživljavaju nasilje ili su svjedoci nasilja u svojoj okolini često postaju nasilnici. Ako dijete doživljava nasilje u okolini, bilo da gleda nasilje u obitelji bilo da je u društvu puno nasilja, to dijete dobiva poruku da se s nasiljem rješavaju stvari. Okolina je jako važna. Takvo dijete uči da je važno dominirati, da je važna moć, da je važno biti drugima, na neki način nadređen i kontrolirati druge. Osim toga, nedostatak edukacije o emocijama i socijalnim vještinama može pridonijeti razvoju nasilnog ponašanja među djecom.

„Holistički pristup, edukacije, suradnje svih dionika te rad na razvoju empatije, tolerancije i samopoštovanja ključni su u prevenciji nasilja među djecom u školama.“

Prevencija nasilja među djecom u školama zahtijeva holistički pristup. Ključni koraci uključuju edukaciju učenika o važnosti empatije, tolerancije i rješavanja sukoba bez nasilja. Škole mogu implementirati programe koji promiču pozitivno ponašanje, a roditelji trebaju biti uključeni u proces obrazovanja i podržavati djecu u razvijanju zdravih odnosa. S djecom koja čine nasilje se treba raditi na samopoštovanju i na razvoju empatije. Mnoga djeca koja to čine ne razumiju kako se drugo dijete osjeća. S njima se treba raditi na regulaciji agresivnosti i smanjivanju impulzivnog ponašanja. Također, važna je suradnja svih dionika, uključujući učitelje, stručne radnike i lokalnu zajednicu, kako bi se stvorilo sigurno okruženje za učenike. Policija i socijalne službe također igraju ključnu ulogu u zaštiti djece i prevenciji nasilja. Samo zajedničkim naporima moguće je smanjiti nasilje među djecom i stvoriti sigurnije okruženje za sve učenike.


Ana Jadrušić


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
145 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...
318 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
250 komentara
Pročitajte više