Preskoči na glavni sadržaj

(Ne)sigurnost u školama

Nedavni slučajevi napada u školama u Hrvatskoj dugo su bili glavna tema u svim medijima. Roditelji su se bojali poslati svoju djecu u školu, u strahu da ih više neće vidjeti. Vladajući su brže-bolje napravili nekakav plan kako zaštiti djecu u školi jer mjesto koje je nekada bilo njihovo skrovište, igraonica i učionica više za njih nije sigurno.

(izvor: pexels.com)

Tragedija koja je šokirala Hrvatsku

Samo dan prije zimskih praznika u jednoj osnovnoj školi dogodila se velika tragedija. I odjednom nešto što su ljudi prije gledali na televiziji, u filmovima i serijama, postalo je stvarno. To više nije bilo nešto što se događa samo u Americi, dogodilo se i u Hrvatskoj. Ljudi su danima samo čekali nove vijesti, a mediji su se potrudili prenijeti i svaki najsitniji detalj. Velika medijska pokrivenost samo je produbila traumu. U zraku se osjećao strah i napetost. Svi su čekali što će se sljedeće dogoditi i hoće li se ista stvar i ponoviti. 

Reakcija vlade i promjene u školama

Vlada je cijele praznike raspravljala i smišljala nove mjere zaštite. Zaključavanje vrata, mijenjanje brava i zapošljavanje zaštitara samo su neke od njih. Djeca u osnovnim i srednjim školama odjednom su se vratila natrag u klupe s nekim novim pravilima. Ne smiju izlaziti van pod odmorima te se prema njihovim riječima, pogotovo srednjoškolci, u školi osjećaju kao u zatvoru. Pokreću razne peticije za ukidanje mjera zaštite. Zašto ne shvaćaju da su mjere za njihovo dobro? Bi li se i drugi isto osjećali da su na njihovom mjestu? 

Učenici bi definitivno drugačije gledali na mjere da je stradao njima netko blizak. Ovako misle da su nedodirljivi i da, ni njima ni njihovim bližnjima, ništa ne može biti. Sve do jednom. 

Za stvaranje sigurnog okružja za djecu, potrebno je krenuti od temelja – od odgoja, poštovanja i međusobnog razumijevanja.

Nisu samo vanjske prijetnje problem. Problem je i međusobno maltretiranje učenika. Zlostavljanje, ismijavanje i izrugivanje. To je također problem koji treba riješiti. A riješiti se može jedino promjenom načina odgoja i razgovorom s djecom. Treba ih naučiti da se međusobno poštuju i čuvaju, a ne tuku i rugaju. 

Sigurnost kao prioritet

Škole ne samo da bi trebale, već i moraju biti sigurno mjesto. Za neku djecu je škola predstavljala čak i sigurnije mjesto od roditeljske kuće. Tamo su djeca pronalazila utočište. Svaka mjera koju donese Vlada, iako donesena prekasno s obzirom na tragediju koja se dogodila, ima za cilj zaštititi djecu. Cilj im nije da se škola poistovjećuje sa zatvorom. Nije dobro ni ako djeca od straha i nezadovoljstva ne žele ni ići u školu. Tako trpe djeca, trpe roditelji i trpi obrazovanje. Rješenje se mora naći, bez obzira na to sviđalo se ono svim učenicima ili ne. Njihova sigurnost je ipak najvažnija.


Sara Bagić




Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Valentinovo: Praznik ljubavi i romantike

Ovaj blagdan, koji nosi ime po svetom Valentinu, ima dugu povijest koja seže još u doba Rimskog Carstva. Iako se isprva vezao uz kršćansku tradiciju, s vremenom je poprimio univerzalno značenje i postao jedan od najpopularnijih dana posvećenih ljubavi. Danas Valentinovo obilježavaju milijuni ljudi širom svijeta, bilo kroz darivanje, zajedničke trenutke ili jednostavno izražavanje ljubavi prema voljenima.  Podrijetlo Valentinova povezano je s nekoliko legendi. Najpoznatija priča govori o svetom Valentinu, svećeniku iz 3. stoljeća koji je živio u Rimu za vrijeme cara Klaudija II. Prema legendi, Klaudije je zabranio brak vojnicima jer je vjerovao da su neoženjeni muškarci bolji ratnici. Valentin se tome usprotivio i u tajnosti vjenčavao zaljubljene parove. Kada su vlasti otkrile njegovo djelovanje, bio je uhićen i pogubljen 14. veljače. Prije smrti, navodno je poslao pismo kćeri svog tamničara, potpisano riječima „Tvoj Valentin“, što se smatra prvom valentinovskom čestitkom.  Osi...

Utjecaj moderne tehnologije na međuljudske odnose

(izvor: klubko.hr) Digitalna komunikacija i povezanost  Tehnološki napredak posljednjih desetljeća značajno je promijenio način na koji ljudi komuniciraju i razvijaju međuljudske odnose. Digitalni alati omogućili su brzu i jednostavnu razmjenu informacija, a udaljenosti koje su nekada bile prepreka danas gotovo da više ne postoje. Iako su ovi pomaci donijeli brojne prednosti, istovremeno su izazvali promjene koje utječu na kvalitetu društvenih odnosa i način na koji ljudi surađuju i povezuju se. Digitalna komunikacija omogućila je stalnu povezanost među ljudima, neovisno o fizičkoj udaljenosti. Brze poruke, video pozivi i društvene mreže postali su nezaobilazni alati u svakodnevnoj komunikaciji. Obitelji i prijatelji koje žive u različitim dijelovima svijeta mogu održavati kontakte s lakoćom koja je nekada bila nezamisliva. Tehnologija je također omogućila učinkovitiju organizaciju poslovnih i društvenih aktivnosti, a informacije su postale dostupnije nego ikada prije. Kvaliteta dr...

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...