Preskoči na glavni sadržaj

Utjecaj društvenih mreža na javno mnijenje

U današnje digitalno doba, društvene mreže igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Platforme poput Facebooka, Instagrama i TikToka postale su glavni izvori informacija, često nadmašujući tradicionalne medije poput televizije, radija i tiska. No, jesu li društvene mreže pouzdani alati za informiranje ili su sredstvo manipulacije?

(fotografija preuzeta s interneta)

Jedan od glavnih razloga zbog kojih društvene mreže imaju snažan utjecaj na javno mnijenje jest način na koji njihovi algoritmi funkcioniraju. Cilj nije pružiti objektivne informacije, već zadržati korisnike što dulje na platformi. Stoga, platforme koriste algoritme koji prikazuju sadržaj temeljen na prethodnim interakcijama korisnika. To stvara tzv. filter mjehuriće (engl. filter bubbles) – situaciju u kojoj korisnici primaju samo informacije koje potvrđuju njihova već postojeća uvjerenja. Time se smanjuje izloženost suprotnim mišljenjima, što može dovesti do polarizacije društva. Društvene mreže omogućile su brzo širenje informacija, ali i dezinformacija. Lažne vijesti često postaju viralne jer su senzacionalističke i pobuđuju snažne emocije, poput straha ili ljutnje. Primjeri iz proteklih godina pokazuju kako su dezinformacije imale značajan utjecaj na političke izbore, stavove o cijepljenju i brojne druge društvene teme. Problem je što se mnogi korisnici rijetko upuštaju u provjeru izvora informacija, već sadržaj dijele na temelju naslova ili emocionalne reakcije. Unatoč brojnim izazovima, društvene mreže imaju i pozitivne učinke na javno mnijenje. Omogućuju brzo širenje važnih vijesti i informacija, mobilizaciju za društvene promjene te glas onima koji ga inače ne bi imali. Kroz njih pokrenuti su brojni pokreti, poput MeToo i Black Lives Matter, koji su podigli svijest o važnim društvenim problemima.

Društvene mreže postale su neizostavan dio svakodnevnice, oblikujući način razmišljnja i donošenja odluke. Njihova moć leži u brzini komunikacije i povezanosti koju omogućuju, no istovremeno donose izazove poput stvaranja zatvorenih krugova mišljenja i utjecaja emocionalno nabijenih sadržaja na javni diskurs. Kako bi se izbjeglo nekritičko prihvaćanje svega što se vidi, važno je razviti svijest o načinima na koje digitalni svijet funkcionira te težiti ravnoteži između dostupnih informacija i vlastite prosudbe.

Anamaria Markanović


Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim kolik...
145 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada...
318 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim. ...
250 komentara
Pročitajte više