Ognjen Bonacci: „Izazov je kako staviti važnost vode iz Omble u glave ljudi“

Javna tribina „Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti“

Foto: Katarina Matović

Na javnoj tribini Ombla - hrvatski biser svjetske vrijednosti, sudjelovali su prof.emeritus dr.sc. hidrolog Ognjen Bonacci, entomolog i speleolog mr.sc. Roman Ozimec i karstolog dr.sc.Ivo Lučić, u organizaciji Zelene akcije na temu prirodnih vrijednosti Omble, koja je održana je 14. travnja u dvorani Ivana Pavla II.

"Ombla je vodni fenomen koji ne poznajemo dobro te je zbog toga i ne cijenimo. Većina sliva Omble nalazi se u Bosni i Hercegovini što se ne smije zaboraviti. Granice sliva Omble prema procjenama obuhvaćaju oko 600 kilometara kvadratnih, ali to nisu prave granice, one su puno veće, niti možemo znati kolike su zbog krškog terena. Radi istraživanja mutnoće vode na Ombli tražio sam podatke, ali ih od Vodovoda nisam dobio", rekao je Bonacci. 

Napominje kako još nisu istraženi svi krški kanali i nitko ne zna koliko ih ima. Prezentirao je rezultate koji dokazuju da je moguće da će doći do prelijevanja vode iz sliva Omble u sliv Zaton izgradnjom brane za hidroelektranu Ombla (HE Ombla), a vjerojatno i ostalih susjednih povremenih i stalnih izvora, te će dolaziti do stalnog prelijevanja. Istaknuo je da je Rodoljub Lalić, bivši član uprave HEP-a, jedan od autora knjige Potresi izazvani akumuliranom vodom, a svugdje u svijetu akumulirana voda izaziva potrese. 

“Izazov je kako staviti važnost vode iz Omble u glave ljudi, priroda će pobijediti nas, ne mi nju i s njom se ne valja igrati“, rekao je Bonacci.

Roman Ozimec, kao član Hrvatskog biospeleološkog društva, sudjelovao je u istraživanju o bioraznolikosti područja Omble za koje ih je angažirao HEP. Naveo je da je do sada utvrđeno ukupno 150 vrsta gljiva i životinja od toga 68 pravih špiljskih sorti. Područje Paleombla, u kojemu se nalazi Vjetrenica i Ombla, je izniman krški fenomen. Naglasio je kako je za vrijeme Dubrovačke Republike, još 1459., područje u blizini izvora Ombla bilo zaštićeno radi mrjestilišta riba, kazne za ribolov u tom području bile su stroge: od kidanja ruku do prognanstva iz Dubrovnika. Istaknuo je tri ključne prirodne vrijednosti Rijeke dubrovačke, i to sumporne špilje u Mokošici, otočić Blato koji nije istražen, gdje su jedino nađene dvije vrste gljiva u Hrvatskoj i špiljski sustav u kojem potopljeni dio još nije istražen. Prema biološkoj raznovrsnosti špiljski sustav je najbogatiji speleološki objekt u Hrvatskoj i Dinaridima. 

Zaključak istraživanja je da će doći do negativnog utjecaja na staništa u špilji i da će biti potrebne mjere ublažavanja. U Studiji utjecaja na okoliš (SUO) za projekt HE Ombla nisu uvršteni prijedlozi da se provode sustavno istraživanje i monitoring najvrjednijih prirodoslovnih fenomena, izrada Elaborata turističkog potencijala i održivog korištenja Rijeke dubrovačke. Zaštita sustava Vilina špilja i Ombla – izvora u razini su biološkog rezervata te je područje Rijeke dubrovačke potrebno uključiti u održivu turističku ponudu grada Dubrovnika, kako potvrđuje Ozimec.

Ivo Lučić naglasio je da o Ombli ne znamo skoro ništa jer nemamo gdje doznati. Do sada nije bilo niti jedne knjige koja bi prikazala ključne vrijednosti Omble, osim falsificirane SUO za projekt HE Ombla, u kojoj se navodi da u sustavu Omble ne postoje ugrožene vrsta i da se zahvatom neće ništa loše dogoditi. Povijesno, Rijeka dubrovačka ima trag u nazivu Mokoš, staroslavenske ženske boginje plodnosti, zaštitnice žena prema kojoj je nazvana Mokošica. Rijeka dubrovačka i Ombla se u tradicijskim kulturama vrednovala na najveći mogući način o čemu svjedoči bogata kulturna baština humane renesansne tradicije. Stari vodovod bio je remek djelo koji je napajao Grad vodom, a danas je dokazana podzemna veza s Grabovicom. Namjera investitora bila je da samo pozitivne podatke istakne u prvi plan, a problematične ne, te je zbog toga svjesno falsificirana činjenica da je područje Omble najbogatije područje podzemne faune u Hrvatskoj. Predložio je da se poduzmu sveobuhvatna istraživanja kako bi upoznali pravu sliku Omble. 

"Važna je zaštita prirodne i pitke vode, proglašenje odgovarajuće kategorije koja će težiti još većoj zaštiti prirode i revitalizaciji renesansnog krajolika", kazao je Lučić.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava. Damir Račić uputio je pitanje o češkom znanstveniku Karelu Absolonu, za kojega se zna da je istraživao područje Omble te predložio prijevod i objavu tih radova. Lučić i Ozimec odgovorili su da su već 1913. objavljeni rezultati u češkim časopisima u nekoliko nastavaka, a neka istraživanja nisu završena i nisu objavljena, dok je Travian, jedina poznata dovršena knjiga koja nikad nije tiskana iako rukopis postoji.

Pepo Piteša, stanovnik Prijevora, prokomentirao je projekt te naveo da se ne radi isključivo radi električne energije, da su nekretnine oko samog izvora kupili privatni investitori jer se radi o inozemnom interesu i da se projekt radi zbog vode za golf igrališta na Srđu.

Stanovnik Komolca, Marin Pavlović prigovorio je što se u SUO zanemaruju postojeća klizišta u selu Čajkovici. "SUO je prepisani projekt, ista organizacija je izradila i projekt i studiju, a to se može jedino u zemljama 'seljaka na brdovitom Balkanu'",  odgovorio je Bonacci.

Foto: Katarina Matović

Đuro Capor iz građanske inicijative Srđ pozvao je dugogodišnjeg voditelja projekta dipl.ing. Tomislava Pavišu da pokuša javnost razuvjeriti o problemu prelijevanja vode. Problem vodoodrživosti može se riješiti što dokazuje primjer najvećeg objekta u krškom izvoru, brane u Andaluziji. Utvrđeno je da bi se to prelijevanje dogodilo poviše 150 m podizanja vode, a što je tvrtka Tractebel i dokazala. Voda je najvažniji resurs koji je danas ugrožen Grabovicom. "U izvorima Zavrelje i Konavoska ljuta nema mutnoće dok se ona ne može zaustaviti na Ombli uslijed materijala iz brda, a podizanjem vodom to bi se izbjeglo", smatra Paviša. U raspravu se uključio Bonacci i predložio dijalog, diskusiju i ozbiljne stručne rasprave koje je trebalo voditi prije deset godina, a od 1993. HEP ih izbjegava.

HEP je rezultate istraživanja tvrtke Tractebel iznio kao prihvatljive za izvedbu brane, ali verzija koja je iscurila u javnosti pokazala je suprotne nalaze te je obećano da će ih dati na uvid. "Čak ni nakon dvije godine to nije učinjeno i dok HEP ne podastre te rezultate i omogući da se procjene, ne može im se vjerovati", rekla je Jagoda Munić iz Zelene akcije. 

Katarina Matović