Preskoči na glavni sadržaj

Terenska nastava brucoša akvakulture

Brucoši studija Akvakulture 9. svibnja sudjelovali su na terenskoj nastavi u sklopu koje su, uz usvajanje praktičnih znanja iz tog radnog polja, obavljali i razna mjerenja uz pomoć posade broda Baldo Kosić II. Nastava je počela polaskom iz gradske luke u 8 i 30 te su, po dolasku broda u vode nedaleko od Cavtata, studenti imali priliku obaviti razna mjerenja poput temperature vode, saliniteta i zastupljenosti otopljenog kisika u moru.

Foto: Sanja Grđan
Pod paskom svog profesora, obavljali su i skupljanje planktona posebnom planktonskom vrećom s oko 50 metara dubine te su sudjelovali i u ribolovu vukući mrežu po morskom dnu. Ta je aktivnost urodila zanimljivim pronalascima poput morskih spužvi, plaštenjaka, raznih školjkaša, bodljikaša i drugih zanimljivih životinja. Najnevjerojatniji ulov definitivno su bile dvije kamionske gume koje su prilično realističan odraz sve većeg zagađenja, kako svjetskih, tako i hrvatskih voda. 

Foto: Sanja Grđan
Istraživački brod s posadom i studentima ponegdje je plutao i nad 200 metara morske dubine, a za cijeli projekt bila je potrebna posebna dozvola i javljanje policiji jer se nad tim područjem inače ne smije koćariti. Poseban doživljaj studentima je bilo vađenje vode s crpcem, ali ipak onaj najljepši dogodio se kada su posvjedočili hranjenju nekoliko desetaka galebova koji su na otvorenom moru činili impresivan prizor.

Foto: Sanja Grđan
Nakon cjelojutarnje nastave, brod se vratio u polazišnu luku u 2 sata, što su s olakšanjem dočekali studenti mahom iz kopnenih dijelova Hrvatske kojima je ljuljanje broda i pogled na otvoreno more stvorio nelagodu. Usprkos tome, zadovoljno su se vratili domovima gdje su se mogli oporaviti uz svoj udio od ribolova za obrok.

Foto: Sanja Grđan
Foto: Sanja Grđan
Foto: Sanja Grđan
Foto: Sanja Grđan
Foto: Sanja Grđan
Dolores Brbora

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.