Preskoči na glavni sadržaj

Fenomen Banksy - ulična umjetnost na novoj razini

Foto: Facebook
Suvremeni svijet u mnogočemu pomiče granice pa ih tako pomiče i u umjetnosti. Stroge umjetničke forme i tehnike danas se obogaćuju novima, nastavljajući time kontinuiranu potragu za novim načinima stvaralačkog izričaja. Stremljenjima ljudskog duha, čini se, kao da nema kraja. Ipak, ima onih koji upravo ta stremljenja duha i pomicanje granica ljudskih znanja i dosega uvijek iznova preispituju. Koliko smo zapravo napredovali, koliko smo pomaknuli granice svog uma? Nije li ovo drugo preduvjet prvog? Na ta pitanja odgovore pokušavaju dati i književnici, i glazbenici, i likovni umjetnici. Jedan takav umjetnik je Banksy - ''gerilac'' koji se čini gotovo zaogrnut plaštem nevidljivosti.

Banksy je svoju slavu stekao satiričnim, često i duhovitim grafitima na britanskim ulicama. Međutim, mnogi kritičari tvrde da je podigao uličnu umjetnost na novu razinu. Britki komentari i opaske na društveno uređenje, ratove, politiku i ljudska prava sastavni su dio njegovih djela. Njegova djela jesu komentar, jesu izraz onoga što svatko vidi, a malo tko nazove pravim imenom. Probleme je, naime, mnogo lakše zaobići. Banksy probleme ne zaobilazi. Naprotiv, on ih raskrinkava - daje im lice i naličje.

Foto: Facebook

S druge strane, ima i onih koji u svemu tome ne vide umjetnost već puki vandalizam. Oslikavanje zidova koji su tuđe vlasništvo nikada nije bila posve poželjna aktivnost. Ipak, ako suvremeni svijet pomiče granice na raznim poljima ljudskog djelovanja, zašto ne može pomicati granice i u ovom pogledu? Zašto stari, oronuli zid koji nikome ni za što ne služi ne može postati slikarsko platno? Problem je, doima se, u ljudima. Granice uma ne pomiču se same od sebe, to je proces koji traje, a čini se da će trajati još dugo. Uvijek ima onih koji ne razumiju i koji jednostavno ne žele razumjeti. Takvi, pak, osuđuju i kritiziraju. Međutim, narodna poslovica i tome je doskočila: ''Za dobrim se konjem prašina diže.''

Možda je upravo zbog toga Banksy odlučio ostati potpuno anoniman. Nitko mu, naime, ne zna ni ime ni prezime, a ni ostale biografske podatke. Ne zna se zapravo ni je li riječ o muškarcu ili ženi, jednoj osobi ili skupini. Začuđujuće je, tvrde mediji, to što je pored toliko umjetničkih ostvarenja, koja su zbog svoje oštre kritike društva postala poznata diljem svijeta, Banksy uspio (ili možda uspjela?) ostati anoniman. Tko zna, možda mu je sunarodnjak (toliko se zna) Harry Potter posudio svoj plašt nevidljivosti.

Foto: Facebook

Banksy se nije zadržao samo na grafitima. Negov opus broji i skulpture, umjetničke instalacije, knjige, nagrađivane dokumentarne filmove. Njegovi radovi izazvali su veliki interes ne samo medija i javnosti, već i brojnih kolekcionara, ljubitelja umjetnosti, galerija i aukcijskih kuća. Christina Aguilera, Brad Pitt, Angelina Jolie neka su od poznatih imena koji su svoje domove odlučili ukrasiti Banksyjevi djelima. Ubrzo se pojavio interes i za druge ulične umjetnike, takozvani ''Banksy efekt'' - termin je koji je skovao novinar Max Foster.

Mona Lisa s bazukom, anđeo u pancirki, djevojčica koja grli bombu, izraelski zid na Zapadnoj obali, obojeni živi slon, tek su neki od poznatijih Banksyjevih umjetničkih ostvarenja. Dok god društvo nastavlja ovim smjerom može se pretpostaviti da će Banksyjevih djela biti još. Kontroverzni sadržaji i poruke koje ona šalju, uz njegovu anonimnost i dalje će, vjerojatno, puniti novinske naslovnice. Sam Banksy jednom je prigodom poručio: ''Ne možemo ništa napraviti kako bi se svijet promijenio dok se kapitalizam ne sruši. U međuvremenu svi bismo trebali otići u kupovinu kako bismo se utješili.''

Mislav Ćimić
Oznake:

Primjedbe

  1. S.O.23. rujna 2015. u 00:29

    Super clanak!
    Podijelit cu ga na svom blogu umjetnostulice.wordpress.com

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

FABULA: Kradljivica knjiga

Vrijeme je popularizacije knjiga – jeftinije su i pristupačnije, a i broj im se povećao. Tako svatko može naći nešto za sebe. I upravo zato zabrinjava činjenica da se veliki broj ljudi odlučuje za nečitanje. No nije samo to problem – u zadnje vrijeme je često da se osobe koje ne čitaju time ponose.  Tako nerijetko možete čuti rečenicu: Nisam pročitala knjigu od osnovne škole! S tim da nove generacije vjerojatno već u osnovnoj školi dižu ruke od knjiga s obzirom na dostupnost detaljnih sažetaka na internetu. Teško je reći što stvara takvu averziju ljudi prema čitanju. Kažu da je knjiga elitna vrsta zabave, zato jer nemaju svi toliko vremena da se posvete čitanju. To je možda i jedino prihvatljivo opravdanje za nečitanje. Ali nedostatak vremena je mladim ljudima u osnovnoj i srednjoj školi najmanji problem – veći je taj što knjige smatraju dosadnima i zamornima. Šteta, jer oni nikada neće otkriti koliki je užitak izgubiti se u radnji neke zanimljive radnje, a da ne govorim koliko bi
37 komentara
Pročitajte više

INTERVJU Otto Barić: Hrvatska k'o Hrvatska, najgore što možeš napravit je bit uspješan

Posljednjih mjeseci počela je izgradnja velikog poslovnog nebodera West Gate u Splitu koji bi trebao biti najviša zgrada u Hrvata. Tom prigodom arhitekt projekta, Otto Barić, sin istoimenog umirovljenog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije, Otta Barića ispričao je kako je Hrvatska arhitektonska javnost dočekala projekt koji je oduševio Katar, što misli o negativnim komentarima na njegove projekte te po čemu osmišljava svoje projekte. Iako u Kataru gradi dosta uspješnu karijeru, u Hrvatskoj je već izgradio hvale vrijedne projekte. Zagrebtower - profinjena poslovna zgrada svjetskih standarda; Ban centar u Zagrebu – luksuzna stambena i poslovna zgrada u samom centru; velebno zdanje vinarije Korta Katarina u Orebiću samo su neki od projekata s njegovim potpisom, a otkrio je i planove za budućnost. Zašto ste prekinuli igrati nogomet i odakle zanimanje za arhitekturu? Igrao sam nogomet do svoje 16. godine. No otac mi je jednom prilikom rekao: "Ti nikada
296 komentara
Pročitajte više

Jelena Hendić: Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude

Autorica knjige „Modni Izazovi“ i urednica istoimenog portala, te bivša studentica Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku ljubav prema modi objedinila u modnu knjigu koja je postala prepoznatljiva i izvan Dubrovačko-neretvanske županije. „Modni Izazovi“ su ne samo novi modni sadržaj, već polako postaju omiljeno štivo pripadnica ljepšeg spola. U intervjuu za ePunkt otkriva odakle ideja za modnim novinarstvom, pisanjem knjige kao i osnivanjem portala. Kako to da ste se odlučili baviti baš novinarskom strukom? Novinarstvo je moja najveća strast. Oduvijek sam željela biti novinarka. Pisanje me ispunjava i dio je mene. Sretna sam jer radim ono što volim i što moji tekstovi usrećuju druge ljude i mene. Je li istina da je novinarski posao jedan od najstresnijih? Stres je prisutan, ali s iskustvom postaje manji, ili u potpunosti nestaje. Ali činjenica je da je stres postao svakodnevnica koja je prisutna u svakom segmentu našeg života i moramo se nositi s tim.
227 komentara
Pročitajte više