Fenomen Banksy - ulična umjetnost na novoj razini

Foto: Facebook

Suvremeni svijet u mnogočemu pomiče granice pa ih tako pomiče i u umjetnosti. Stroge umjetničke forme i tehnike danas se obogaćuju novima, nastavljajući time kontinuiranu potragu za novim načinima stvaralačkog izričaja. Stremljenjima ljudskog duha, čini se, kao da nema kraja. Ipak, ima onih koji upravo ta stremljenja duha i pomicanje granica ljudskih znanja i dosega uvijek iznova preispituju. Koliko smo zapravo napredovali, koliko smo pomaknuli granice svog uma? Nije li ovo drugo preduvjet prvog? Na ta pitanja odgovore pokušavaju dati i književnici, i glazbenici, i likovni umjetnici. Jedan takav umjetnik je Banksy - ''gerilac'' koji se čini gotovo zaogrnut plaštem nevidljivosti.

Banksy je svoju slavu stekao satiričnim, često i duhovitim grafitima na britanskim ulicama. Međutim, mnogi kritičari tvrde da je podigao uličnu umjetnost na novu razinu. Britki komentari i opaske na društveno uređenje, ratove, politiku i ljudska prava sastavni su dio njegovih djela. Njegova djela jesu komentar, jesu izraz onoga što svatko vidi, a malo tko nazove pravim imenom. Probleme je, naime, mnogo lakše zaobići. Banksy probleme ne zaobilazi. Naprotiv, on ih raskrinkava - daje im lice i naličje.

Foto: Facebook

S druge strane, ima i onih koji u svemu tome ne vide umjetnost već puki vandalizam. Oslikavanje zidova koji su tuđe vlasništvo nikada nije bila posve poželjna aktivnost. Ipak, ako suvremeni svijet pomiče granice na raznim poljima ljudskog djelovanja, zašto ne može pomicati granice i u ovom pogledu? Zašto stari, oronuli zid koji nikome ni za što ne služi ne može postati slikarsko platno? Problem je, doima se, u ljudima. Granice uma ne pomiču se same od sebe, to je proces koji traje, a čini se da će trajati još dugo. Uvijek ima onih koji ne razumiju i koji jednostavno ne žele razumjeti. Takvi, pak, osuđuju i kritiziraju. Međutim, narodna poslovica i tome je doskočila: ''Za dobrim se konjem prašina diže.''

Možda je upravo zbog toga Banksy odlučio ostati potpuno anoniman. Nitko mu, naime, ne zna ni ime ni prezime, a ni ostale biografske podatke. Ne zna se zapravo ni je li riječ o muškarcu ili ženi, jednoj osobi ili skupini. Začuđujuće je, tvrde mediji, to što je pored toliko umjetničkih ostvarenja, koja su zbog svoje oštre kritike društva postala poznata diljem svijeta, Banksy uspio (ili možda uspjela?) ostati anoniman. Tko zna, možda mu je sunarodnjak (toliko se zna) Harry Potter posudio svoj plašt nevidljivosti.

Foto: Facebook

Banksy se nije zadržao samo na grafitima. Negov opus broji i skulpture, umjetničke instalacije, knjige, nagrađivane dokumentarne filmove. Njegovi radovi izazvali su veliki interes ne samo medija i javnosti, već i brojnih kolekcionara, ljubitelja umjetnosti, galerija i aukcijskih kuća. Christina Aguilera, Brad Pitt, Angelina Jolie neka su od poznatih imena koji su svoje domove odlučili ukrasiti Banksyjevi djelima. Ubrzo se pojavio interes i za druge ulične umjetnike, takozvani ''Banksy efekt'' - termin je koji je skovao novinar Max Foster.

Mona Lisa s bazukom, anđeo u pancirki, djevojčica koja grli bombu, izraelski zid na Zapadnoj obali, obojeni živi slon, tek su neki od poznatijih Banksyjevih umjetničkih ostvarenja. Dok god društvo nastavlja ovim smjerom može se pretpostaviti da će Banksyjevih djela biti još. Kontroverzni sadržaji i poruke koje ona šalju, uz njegovu anonimnost i dalje će, vjerojatno, puniti novinske naslovnice. Sam Banksy jednom je prigodom poručio: ''Ne možemo ništa napraviti kako bi se svijet promijenio dok se kapitalizam ne sruši. U međuvremenu svi bismo trebali otići u kupovinu kako bismo se utješili.''

Mislav Ćimić